Teorija: pitanja i odgovori, stranica 9 od 18

Traktor koji vuče priključno vozilo smije voziti najviše 30 km/h. Traktor s prikolicom je težak i manje stabilan skup, teško ga je brzo zaustaviti, a prikolica se pri većoj brzini može zanositi. Zato je ograničenje niže od 40 km/h, koliko nude ostali odgovori.

Novo motorno ili priključno vozilo prvi redovni tehnički pregled ima u mjesecu u kojem ističu 24 mjeseca od prve registracije, a sljedeći u mjesecu u kojem ističe 48 mjeseci od prve registracije. Novo vozilo je pregledano pri identifikaciji i tek počinje da se troši, pa prvi redovni pregled dolazi tek nakon dvije godine. Rokovi od 12 i 36 mjeseci nisu propisani za ovaj slučaj.

Saobraćajni rizik smanjuješ ako poštuješ saobraćajna pravila i voziš defanzivno. Defanzivna vožnja znači da predviđaš moguće greške drugih učesnika, držiš dovoljan razmak, prilagođavaš brzinu uslovima i uvijek ostavljaš sebi prostor za reakciju. Agresivna i nervozna vožnja rade suprotno: vode do naglih radnji, preticanja na silu i grešaka u procjeni, pa povećavaju rizik od nezgode.

Pomoću užeta ne smije se vući vozilo s neispravnim kočnicama ili uređajem za upravljanje, a ni teretno motorno vozilo i autobus:

• vozilo na užetu mora samo kočiti i upravljati, pa bez ispravnih kočnica i upravljača može naletjeti na vučno vozilo ili sletjeti s puta,
• teretna vozila i autobusi su preteški da bi se bezbjedno vukli užetom.

Neispravna svjetla ili uređaji za davanje znakova nisu razlog zabrane vuče užetom.

Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom važi 12 mjeseci od dana izdavanja. U tom roku ga moraš iskoristiti, na primjer za polaganje ispita ili izdavanje vozačke dozvole. Poslije toga se zdravstveno stanje moglo promijeniti, pa je potrebno novo uvjerenje. Rok od 6 mjeseci nije tačan.

Pješak je lice koje učestvuje u saobraćaju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu. Dakle, svako ko se kreće putem pješice, a nije ni vozač ni putnik, smatra se pješakom. Drugi odgovor opisuje vozača i putnika, a ne pješaka, pa nije tačan.

Prelaz alkohola u krv (resorpcija) završi se najkasnije jedan sat nakon konzumiranja. Alkohol se brzo upija kroz sluznicu želuca i tankog crijeva, pa tada njegova koncentracija u krvi dostiže najveću vrijednost, a s njom i najjači uticaj na tvoju pažnju, procjenu i reakcije. Odgovor od 24 sata miješa upijanje s razgradnjom alkohola: organizam alkohol razgrađuje sporo, mnogo sati, pa ni sutradan ujutro nakon većeg pijenja ne moraš biti trijezan.

Smanjena vidljivost postoji kada druge učesnike u saobraćaju ne možeš jasno uočiti na udaljenosti od najmanje 200 m izvan naselja, odnosno 100 m u naselju. Uzrok mogu biti magla, kiša, snijeg, dim, prašina ili druge nepovoljne prilike. Izvan naselja voziš brže, pa ti treba i duže pregledno rastojanje da na vrijeme reaguješ. Kad nastupi smanjena vidljivost, prilagođavaš brzinu i pališ propisana svjetla. Vrijednosti od 100 m i 50 m su prekratke za ovu definiciju.

Autoputem se ne smiju kretati motorna vozila koja po svojim konstrukcionim osobinama ne mogu voziti brže od 40 km/h. Na autoputu se vozi velikim brzinama, a tako sporo vozilo stvaralo bi ogromnu razliku u brzini u odnosu na ostale. To dovodi do opasnih situacija pri sustizanju, preticanju i uključivanju na autoput, kao i do naleta vozila otpozadi. Propisana granica je 40 km/h, a ne 60 km/h.

Najveći dozvoljeni poprečni nagib kolovoza autoputa u tunelu iznosi 4 %. Poprečni nagib služi prije svega da voda otiče s kolovoza, a u krivinama i da pomogne stabilnosti vozila. U tunelu kolovoz nije izložen kiši i snijegu, a prostor je zatvoren i ograničen, pa veći nagib nije potreban. Vrijednost od 7 % je za tunel prevelika. Ovo je tehnički podatak o građenju puta koji treba zapamtiti.

Zabranjeno je preticati vozilo koje se približava obilježenom pješačkom prelazu, prelazi ga ili je stalo da propusti pješake. Takvo vozilo ti zaklanja pogled na prelaz, pa ne možeš vidjeti pješaka koji upravo izlazi ispred njega. Ako je vozilo stalo, to je gotovo siguran znak da neko prelazi. Zabrana važi i kad u istom smjeru postoje dvije saobraćajne trake, jer je upravo tada opasnost od nevidljivog pješaka najveća. Ne mijenja je ni to što te pješaci propuštaju: pravilo je bezuslovno.

Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza (tramvaj) ne smiješ preticati s lijeve strane. Takvo vozilo pretičeš s desne strane, jer bi preticanjem s lijeve strane prešao na dio kolovoza namijenjen vozilima iz suprotnog smjera, a tramvaj bi ti pri tome zaklanjao pogled. Pri preticanju s desne strane budi posebno oprezan kod stajališta, gdje putnici ulaze u tramvaj i izlaze iz njega, pa mogu stupiti na kolovoz ispred tebe.

Znaci i naredbe ovlašćenog lica imaju prednost pred svim drugim pravilima i signalizacijom. Moraš ih poštovati i kad se time odstupa od semafora, drugog saobraćajnog znaka ili pravila saobraćaja. Ovlašćeno lice, na primjer policajac na raskrsnici, vidi stvarnu situaciju i reaguje na gužvu, nezgodu ili kvar semafora. Ostali odgovori uvode uslove koje propisi ne predviđaju. Redoslijed važenja je jasan: prvo ovlašćeno lice, zatim svjetlosni znakovi, pa saobraćajni znakovi i na kraju pravila saobraćaja.

Danju za vrijeme vožnje motornim vozilom moraju biti upaljena kratka ili dnevna svjetla. Ona ne služe da ti osvijetle put, nego da tebe drugi učesnici ranije i lakše primijete, naročito u sjeni, pri oblačnom vremenu ili kada ti dolaze iz suprotnog smjera. Duga svjetla ne pališ jer zasljepljuju vozače koji ti dolaze u susret. Svjetla za maglu koristiš samo kada je vidljivost zaista smanjena, a ne kao zamjenu za kratka ili dnevna svjetla.

Žuto svjetlo znači zabranu prolaza, osim za vozila koja su toliko blizu semafora da se više ne mogu bezbjedno zaustaviti. Žuto najavljuje crveno, pa pred njim staješ ako to možeš učiniti bezbjedno, bez opasnosti za vozila iza tebe. Ako si u trenutku paljenja žutog već preblizu, prolaziš, jer bi naglo kočenje bilo opasnije. Za ostale učesnike, na primjer pješake, žuto je zabrana prolaza. Odgovor o zabrani prolaza za sva vozila je netačan jer ne predviđa taj izuzetak.

Vozačka dozvola za B kategoriju daje ti pravo da upravljaš i traktorom i lakim četvorociklom. Uz B kategoriju propisi priznaju i pravo upravljanja nekim lakšim i sporijim vozilima drugih kategorija, pa za njih ne moraš polagati poseban ispit. Vozilo koje osim sjedišta za vozača ima više od osam sjedišta je autobus. Za njega ti je potrebna dozvola za D kategoriju, odnosno D1 podkategoriju, a ne B.

Bezbjednost saobraćaja ugrožavaš ako sjedneš za volan kada nisi sposoban za bezbjednu vožnju:

• kada si premoren, jer slabe pažnja i koncentracija, a moguće je i kratkotrajno zaspivanje za volanom;
• kada si pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, jer se produžava vrijeme reagovanja, a procjena brzine i udaljenosti postaje loša.

Kretanje uz desnu ivicu kolovoza je, naprotiv, propisno ponašanje i nikoga ne ugrožava.

Za vozila s klimatizovanim nadgradnjama, čiji su bočni zidovi s toplotnom izolacijom debeli najmanje 45 mm, najveća dozvoljena širina je 2,60 m. Opšta granica širine vozila je 2,55 m, ali debela izolacija zidova smanjuje unutrašnji tovarni prostor, pa je za ova vozila (hladnjače) propisan izuzetak. Zato je 2,55 m granica za ostala vozila, a ne za ovakve nadgradnje, dok 2,50 m nije propisana granica za ova vozila.

Najveće dozvoljeno opterećenje pojedinačne pogonske osovine je 11,5 t. Pogonska osovina prenosi snagu motora na točkove, pa joj je dopušteno veće opterećenje nego pojedinačnoj nepogonskoj osovini, za koju je granica 10 t. Veća masa na pogonskim točkovima daje bolje prianjanje i vuču. Ova ograničenja štite kolovoz i mostove od oštećenja, pa ih kao vozač teretnog vozila ili autobusa moraš poštovati pri utovaru i prevozu.

Kada u jednosmjernoj ulici skrećeš ulijevo, radnju skretanja vršiš iz lijeve saobraćajne trake. To važi i za radnu mašinu, iako se sporija vozila inače kreću desnom trakom. Prije raskrsnice se blagovremeno, uz uključen lijevi pokazivač pravca, prestrojiš u lijevu traku, uz lijevu ivicu kolovoza. Tako vozila koja nastavljaju pravo ili skreću udesno nesmetano prolaze desnom trakom, a ti skrećeš bez presijecanja njihove putanje.

Svjetla za vožnju unazad smiju osvjetljavati put na dužini od najviše 10 m, mjereći od izvora svjetla. Ona služe da noću osvijetle prostor neposredno iza vozila dok voziš unazad i da drugima pokažu da se vozilo kreće unazad. Zato moraju biti usmjerena prema kolovozu: kada bi svijetlila dalje, zasljepljivala bi vozače i pješake iza vozila. Ostale ponuđene dužine nisu propisana granica.

Kolona je niz od najmanje tri vozila koja stoje na putu ili se na bliskom rastojanju kreću istom saobraćajnom trakom u istom smjeru. Pri tome su brzina vozila i postupci vozača međusobno uslovljeni, a između njih drugo vozilo ne može ući bez ometanja. U taj broj se ne računaju bicikl, traktor, radna mašina i zaprežno vozilo. Odgovor s najmanje pet vozila je netačan: za kolonu su dovoljna tri vozila.

Prije polukružnog okretanja moraš se uvjeriti da ga možeš izvesti bez opasnosti. To znači da:

• prethodno provjeriš da time ne ugrožavaš druge učesnike u saobraćaju ili imovinu;
• vodiš računa o položaju vozila, kao i o pravcu i brzini kretanja.

Polukružno okretanje presijeca saobraćaj iz oba smjera, pa je posebno opasna radnja. Namjeru pokazuješ lijevim pokazivačem pravca, a ne svim pokazivačima istovremeno: oni služe za upozorenje na opasnost ili zaustavljeno vozilo.

Parkirna kočnica vozila odvojenog od vučnog vozila mora ga, opterećenog do najveće dopuštene mase, držati nepokretnim na nagibu od 18 %. To mora postići sama, bez pomoći drugih kočnica, jer parkirano vozilo ostaje bez nadzora vozača. Nagib od 12 % propisan je za skup vozila (vučno vozilo s priključnim), a ne za pojedinačno vozilo. Ako bi parkirna kočnica popustila, natovareno vozilo bi se moglo samo pokrenuti niz nagib.

Na smjerokaznom stubiću, gledano u smjeru vožnje, oznaka s desne strane puta je crvena, a s lijeve strane bijela. Smjerokazni stubići stoje uz ivice kolovoza i noću, kada ih obasjaju svjetla vozila, pokazuju tok puta, naročito u krivinama i pri lošoj vidljivosti. Boja ti odmah govori na kojoj si strani: crvena oznaka je na desnoj ivici, bijela na lijevoj. Crna boja nije svjetloodbojna, pa noću ne bi bila vidljiva.