Teorija: pitanja i odgovori, stranica 6 od 18

Puna uzdužna razdjelna linija se ne smije ni gaziti ni prelaziti. Ona zabranjuje:

• kretanje vozila po toj liniji;
• prelazak vozila preko te linije.

Obično se nalazi na mjestima gdje bi prelazak u suprotnu traku bio opasan, npr. u krivinama i pred vrhom uspona, gdje ne vidiš vozila iz suprotnog smjera. Kretanje unazad nije ono što ova linija zabranjuje – njeno značenje je zabrana gaženja i prelaska.

Kad očekuješ opasnost, unaprijed si spreman da reaguješ. Zato očekivanje opasnosti:

• povećava pažnju;
• skraćuje vrijeme reagovanja vozača;
• skraćuje dužinu zaustavnog puta vozila.

Zaustavni put je kraći jer za kraće vrijeme reagovanja vozilo pređe kraći put prije nego što počne kočenje. Odgovori da se pažnja smanjuje ili da se vrijeme reagovanja produžava opisuju suprotnu situaciju – iznenađenog i nepripremljenog vozača.

Kad dva vozila iz suprotnih smjerova skreću ulijevo, mimoilaze se sa svoje desne strane – svako skreće ispred onog drugog, bez obilaženja oko njega. Tako im se putanje ne ukrštaju, vozila ne zalaze duboko u raskrsnicu, a vozači se dobro vide. Pri mimoilaženju sa lijeve strane vozila bi obilazila jedno oko drugog, putanje bi im se presjekle i zauzela bi više prostora u raskrsnici. Ako su putanje obilježene oznakama na kolovozu, prati oznake.

Na putu sa po jednom trakom za svaki smjer drži se što bliže desnoj ivici kolovoza kad je drugom vozilu potrebno više prostora pored tebe:

• kad te pretiče drugo vozilo;
• kad se mimoilaziš sa vozilom iz suprotnog smjera.

Tako povećavaš bočni razmak i smanjuješ opasnost od sudara. Kad ti vršiš preticanje, nalaziš se u lijevoj traci i moraš ostaviti dovoljan bočni razmak prema vozilu koje pretičeš, pa tada ne možeš biti uz desnu ivicu.

Zeleno trepćuće svjetlo upozorava učesnike u saobraćaju da se bliži kraj slobodnog prolaza i da će se uskoro pojaviti žuto, odnosno crveno svjetlo. Dok zeleno trepće, prolaz je još dozvoljen, ali moraš procijeniti možeš li bezbjedno proći ili se trebaš pripremiti za zaustavljanje. Odgovor da ono najavlja pojavu zelenog svjetla nije tačan, jer zeleno svjetlo već gori i upravo se gasi.

Motornim vozilom ne smiju se vući vozila na dva točka, jer se pri vuči lako prevrnu i njihov vozač ih ne može bezbjedno održati u ravnoteži. Zato se ne smiju vući:

• bicikl;
• laki motocikl;
• motocikl bez bočne prikolice.

Motocikl sa bočnom prikolicom stoji stabilno na tri točka, pa se on smije vući.

Zaštitna mjera zabrane upravljanja od jednog do četiri mjeseca izriče se za teže prekršaje u vezi s alkoholom:

• kad vozač odbije ispitivanje aparatom ili odgovarajućim sredstvom, ili stručni pregled radi provjere alkohola u organizmu;
• kad se kod vozača utvrdi više od 0,8 g/kg do 1,5 g/kg alkohola u krvi.

Odbijanje ispitivanja se strogo kažnjava kako vozač izbjegavanjem kontrole ne bi prošao bolje nego da je pristao. Za koncentraciju do 0,5 g/kg ova mjera nije propisana.

Ovlašćenje za izdavanje međunarodne vozačke dozvole daje Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Auto-moto klubovi i društva mogu samu dozvolu izdavati vozačima, ali samo na osnovu ovlašćenja koje im da to ministarstvo. Pitanje traži organ koji daje ovlašćenje, a ne one koji dozvolu izdaju, pa zato odgovori sa auto-moto klubovima i auto-moto društvima nisu tačni.

Vozač kojem je u roku od jedne godine određeno najmanje sedam kaznenih bodova poziva se na predavanja o posljedicama nepoštovanja ili nepoznavanja saobraćajnih propisa. Cilj ove mjere je da vozač na vrijeme shvati opasnost svog ponašanja i promijeni ga prije nego što dođe do težih sankcija. Oduzimanje vozačke dozvole na 30 ili 60 dana nije propisana posljedica za ovaj broj bodova.

Pravo da upravlja motornim vozilom ima lice koje je sposobno i osposobljeno za vožnju. Tačni uslovi su:

• da je fizički i psihički sposobno da upravlja motornim vozilom;
• da je položilo vozački ispit iz upravljanja vozilom određene kategorije ili podkategorije.

Ostali odgovori su obrnuti: lice mora imati navršene godine propisane za kategoriju, a ne biti mlađe od toga, i ne smije mu biti zabranjeno upravljanje odlukom nadležnog organa.

Motorno vozilo smiješ vući samo na načine koji osiguravaju kontrolu nad vučenim vozilom:

• pomoću krute veze (rude);
• pomoću automatskih vučnih kuka sa višestepenovanom regulacijom i oslanjanjem;
• vješanjem vozila na vučno vozilo.

Uže nije dozvoljeno ako vučeno vozilo ima neispravne uređaje za zaustavljanje ili upravljanje: uže ne drži razmak, pa bi vozilo bez ispravnih kočnica naletjelo na vučno, a vozilo bez ispravnog upravljača ne bi moglo držati pravac.

Međunarodna vozačka dozvola ne može se zamijeniti za vozačku dozvolu BiH. Ona nije samostalna isprava, nego prevod i dopuna nacionalne vozačke dozvole na osnovu koje je izdata, i važi samo zajedno s njom. Zato je u inostranstvu nosiš uz svoju nacionalnu dozvolu. Ako se zamjena traži, zamjenjuje se nacionalna vozačka dozvola druge države, a ne međunarodna.

Vozač skupa vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg smije neprekidno upravljati najviše 4,5 sata, a zatim mora napraviti odmor. Umor polako i neprimjetno produžava vrijeme reagovanja i smanjuje pažnju, što je kod teških vozila posebno opasno. Devet sati je granica ukupnog dnevnog vremena vožnje, a ne neprekidne vožnje, dok pet sati prelazi dozvoljenu granicu neprekidnog upravljanja.

Vozilo koje prevozi opasne materije označava se sprijeda sa dva okrugla narandžasta svjetla, prečnika najmanje 10 cm, na gornjim uglovima vozila. Narandžasta boja je boja upozorenja kod prevoza opasnih materija, pa drugi učesnici već izdaleka znaju da im se približava vozilo sa opasnim teretom i da trebaju biti posebno oprezni. Bijela svjetla sprijeda imaju i obična vozila, pa ona ne bi nikoga upozorila na opasan teret.

Napomena: Ovo je odgovor iz službenog kataloga i boduje se na ispitu. U praksi se vozila koja prevoze opasne materije, prema evropskom sporazumu ADR, obilježavaju pravougaonim narandžastim tablama (40 × 30 cm) sprijeda i straga.

Vozila koja prevoze opasne materije smiju se zaustavljati i parkirati samo na mjestima određenim i obilježenim za tu vrstu vozila. Takva mjesta su izabrana i uređena tako da se smanji opasnost za ljude i okolinu u slučaju curenja, požara ili eksplozije. Zaustavljanje ili parkiranje na kolovozu izložilo bi opasnosti druge učesnike u saobraćaju, a vozilo bi moglo biti udareno, što bi kod opasnog tereta imalo teške posljedice.

Vozilo koje ne ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja smije učestvovati u saobraćaju samo uz odobrenje nadležnog ministarstva i pod posebnim uslovima navedenim u njemu. Ti uslovi osiguravaju bezbjedan i nesmetan saobraćaj i štite puteve i mostove od oštećenja. Kretanje van naselja samo po sebi ništa ne rješava – preveliko ili preteško vozilo je opasno i tamo, pa bez odobrenja ne smije na put.

Prema Pravilniku o tehničkim pregledima, laka vozila su ona čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 t. Ista granica od 3.500 kg dijeli i kategoriju B od kategorije C kod vozačkih dozvola, pa je dobro zapamtiti je kao opštu granicu između lakih i teških vozila. Masa od 7,5 t je gornja granica podkategorije C1, dakle već teretnih vozila, a ne lakih.

Kad moraš zaustaviti ili parkirati vozilo na kolovozu sa dvije trake za saobraćaj u oba smjera, moraš upozoriti druge da je na kolovozu prepreka:

• postaviti bezbjednosni trokut, posebni znak za zaustavljeno vozilo;
• uključiti istovremeno sve pokazivače pravca, ako vozilo ima taj uređaj.

Na takvom putu vozači iz oba smjera mogu iznenada naići na tvoje vozilo, pa nije tačno da trokut ne moraš postaviti.

Vozač vozila koje prevozi opasne materije, po pravilu, ne smije se udaljiti od vozila od momenta prijema do momenta predaje tereta. On mora stalno nadzirati vozilo i teret, kako bi odmah primijetio curenje, požar ili pokušaj neovlaštenog pristupa i odmah reagovao. Vozilo sa opasnim teretom ostavljeno bez nadzora moglo bi dovesti do teških posljedica po ljude i okolinu.

Kad se vuče vozilo koje prevozi opasne materije, brzina je ograničena na najviše 40 km/h. Vuča je sama po sebi rizična radnja, a uz opasan teret svako naglo kočenje, zanošenje ili prevrtanje može izazvati curenje, požar ili eksploziju. Manja brzina daje više vremena za reakciju i smanjuje sile koje djeluju na vezu i teret. Brzine od 25 i 30 km/h nisu propisano ograničenje za ovaj slučaj.

Gabaritna svjetla moraju imati motorna i priključna vozila šira od 2,1 m. Ta svjetla se postavljaju što bliže krajnjim ivicama vozila i pokazuju drugim vozačima njegovu stvarnu širinu i visinu, što je posebno važno noću i pri mimoilaženju sa širokim vozilima. Uslov za ova svjetla je širina vozila, a ne visina od 2,8 m.

U prve dvije godine od izdavanja vozačke dozvole za kategorije A1, A, B ili C1 smiješ na autoputu voziti najviše 120 km/h, iako je opšte ograničenje na autoputu 130 km/h. Mladi vozači imaju manje iskustva u procjeni opasnosti i kontroli vozila pri velikim brzinama, pa im je propisano niže ograničenje. Brzine od 70 i 100 km/h nisu ograničenje za ovaj slučaj, a 130 km/h važi za vozače nakon tog perioda.

Vuča natovarenog teretnog vozila, sa ili bez priključnog vozila, odnosno traktora sa priključnim vozilom, dozvoljena je samo na najkraćoj potrebnoj udaljenosti:

• do prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta;
• izuzetno i do prvog mjesta na kojem se može otkloniti kvar.

Teško natovareno vozilo je pri vuči teško kontrolisati i zaustaviti, pa se vuča ograničava na najmanju mjeru. Zato nisu tačni ni odgovor da je takva vuča potpuno zabranjena, ni da je dozvoljena bez uslova.

Teret smije prelaziti najudaljeniju tačku prednje strane vozila najviše za 1 m. Teret koji strši sprijeda pješaci i drugi vozači mogu kasno uočiti, posebno pri skretanju i na raskrsnicama, a vozaču može smanjiti preglednost. Zato je dozvoljeni prepust tereta sprijeda strogo ograničen. Ostale ponuđene vrijednosti nisu propisana granica za prednju stranu vozila.

Najveća dozvoljena širina motornih i priključnih vozila, zajedno sa nadgradnjama i uređajima na vozilu, uopšteno iznosi 2,55 m. Ograničenje osigurava da vozilo stane u svoju saobraćajnu traku i da se može bezbjedno mimoići s drugim vozilima. Izuzetak su uređaji za čišćenje snijega i vozila za zimsko održavanje puteva, koji smiju biti širi. Vrijednosti od 2,00 m i 2,50 m nisu opšta granica, a 4,50 m je daleko preširoko za saobraćajnu traku.