Teorija: pitanja i odgovori, stranica 4 od 18

Na javnom putu i njegovom zaštitnom pojasu zabranjene su aktivnosti koje ometaju saobraćaj i odvlače pažnju vozača. Zato je zabranjeno:

• prodavati proizvode, bilo koje vrste;
• podizati spomenike i postavljati druga spomen-obilježja.

Prodaja zaustavlja vozila i privlači ljude na kolovoz, a spomenici i obilježja odvlače pažnju i mogu biti prepreka. Odgovor da je zabranjena samo prodaja alkoholnih proizvoda je preuzak – zabranjena je prodaja svih proizvoda.

Da, vozaču je zabranjeno koristiti mobilni telefon za vrijeme upravljanja vozilom, osim ako je telefon prilagođen upotrebi u vozilu, na primjer uređajem za razgovor bez držanja telefona u ruci. Telefon u ruci odvlači pogled i pažnju sa puta i zauzima ruku potrebnu za upravljanje. I kad kratko staneš zbog saobraćajnog znaka ili po naredbi ovlašćenog lica, i dalje upravljaš vozilom u saobraćaju, pa ni tada nije dozvoljeno koristiti telefon.

Ne, vozač ne smije naglo smanjiti brzinu, osim u slučaju neposredne opasnosti. Vozač iza tebe ne očekuje naglo kočenje i može naletjeti na tvoje vozilo, naročito ako ne drži dovoljan razmak. Zato brzinu smanjuj postepeno i na vrijeme, a prije toga pogledaj u ogledalo. Naglo kočenje je opravdano samo kad moraš izbjeći neposrednu opasnost, na primjer dijete koje istrči na kolovoz.

Vozač ne smije smanjiti brzinu do te mjere da njegovo vozilo ometa normalno odvijanje saobraćaja. Prespora vožnja bez opravdanog razloga stvara kolone, nervozu i rizična preticanja iza tebe. Propis ne navodi jednu fiksnu najmanju brzinu poput 20 km/h, jer odgovarajuća brzina zavisi od puta i uslova saobraćaja. Kad to zahtijevaju uslovi, na primjer magla, poledica ili radovi na putu, sporija vožnja je opravdana i obavezna.

Kad na raskrsnici skrećeš ulijevo, moraš propustiti vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera i zadržava pravac kretanja, osim ako znakom nije drugačije određeno. Skretanjem ulijevo presijecaš putanju vozilu iz suprotnog smjera koje ide pravo, pa ono ima prednost. Vozilo iz suprotnog smjera koje i samo skreće ulijevo ne mora se propuštati po ovom pravilu, jer obojica skrećete ulijevo i ne presijecate jedan drugom putanju na isti način.

Preticanje ne smiješ započeti ako je vozač iza tebe već započeo preticanje ili ako se ispred tebe kreće kolona vozila. Zato su tačni odgovori:

• vozač iza tebe je već započeo preticanje – prvo ga pusti da završi;
• ispred tebe se kreće kolona vozila – ne bi imao gdje bezbjedno da se vratiš u traku.

Mokar kolovoz sam po sebi nije razlog za zabranu preticanja; on traži veći oprez, manju brzinu i veći razmak.

Motorno vozilo koje vuče neispravno motorno vozilo ne smije se kretati brzinom većom od 40 km/h. Vučena kompozicija teže koči i manje je stabilna, a veza između vozila trpi velike sile pri kočenju i ubrzavanju, pa je brzina ograničena. Granica od 30 km/h nije tačna. Pri vuči vozi ujednačeno, izbjegavaj nagla kočenja i ubrzanja i na vrijeme najavi svaku radnju.

Prije ulaska u nepreglednu krivinu van naselja moraš upozoriti vozače iz suprotnog smjera da nailaziš:

• danju zvučnim znakom upozorenja;
• noću svjetlosnim znakom upozorenja.

Noću vozač iza krivine primijeti bljesak svjetla prije nego što vidi tvoje vozilo, pa je svjetlosni znak tada djelotvorniji. Uključivanje svih pokazivača pravca nije znak upozorenja za krivinu – koristi se kad je vozilo zaustavljeno ili predstavlja opasnost.

Svjetla za maglu na zadnjoj strani vozila moraju biti crvene boje. Crvena boja pozadi je pravilo za svjetla koja upozoravaju vozače iza tebe, kao što su poziciona i stop-svjetla, pa tako i zadnje svjetlo za maglu. Narandžasta boja se koristi za pokazivače pravca, a bijela pozadi samo za svjetlo za vožnju unazad. Zadnje svjetlo za maglu uključuj samo pri smanjenoj vidljivosti, jer inače zasljepljuje vozače iza tebe.

Kad svjetla na pružnom prelazu nisu upaljena, preko prelaza se krećeš sa naročitom opreznošću. Ugašena svjetla, u pravilu, znače da voz ne nailazi, ali uređaj može biti i neispravan, pa prije prelaska pogledaj lijevo i desno i oslušni. Duga svjetla i zvučni znak upozorenja ne pomažu ti da uočiš voz niti ga zaustavljaju, pa nisu propisana obaveza.

Učesnik u saobraćajnoj nezgodi sa većom materijalnom štetom mora omogućiti da se izvrši uviđaj. Zato je dužan:

• obavijestiti najbližu policijsku stanicu o saobraćajnoj nezgodi;
• sačekati dolazak službenog lica koje obavlja uviđaj.

Nastavljanje vožnje bez zaustavljanja, pa makar i uz naročitu opreznost, znači napuštanje mjesta nezgode i nije dozvoljeno. Do dolaska službenog lica ne mijenjaj tragove i položaj vozila, osim ako je to nužno zbog bezbjednosti saobraćaja.

Na zahtjev ovlašćenog lica dužan si prevesti lice povrijeđeno u nezgodi do najbliže zdravstvene ustanove. Kod povreda je vrijeme presudno, pa se povrijeđeni vozi tamo gdje će najbrže dobiti stručnu pomoć. Želja povrijeđenog da ga odvezeš u drugu, možda udaljeniju ustanovu ne mijenja ovu obavezu. Pri prevozu pazi na položaj povrijeđenog i vozi mirno i pažljivo.

Za vozača mlađeg od 21 godine ili sa manje od tri godine iskustva granica je 0,0 g/kg, pa se smatra da je pod djelovanjem alkohola pri svakoj većoj količini. Zato su tačne obje navedene vrijednosti:

• 0,3 g/kg;
• 0,5 g/kg.

Vrijednost 0,0 g/kg znači da alkohola u krvi nema, pa tada vozač nije pod djelovanjem alkohola. Za ove vozače pravilo je jednostavno: nijedno alkoholno piće prije vožnje.

Kad voziš vozilo sa probnim tablicama, kod sebe moraš imati važeću potvrdu uz probne tablice i pokazati je na zahtjev ovlašćenog lica. Probne tablice se koriste za vozila koja još nisu registrovana, na primjer radi ispitivanja ili prevoza vozila, a potvrda dokazuje da je njihova upotreba odobrena i da su važeće. Dokaz o uplati naknade nije dokument koji moraš nositi u vozilu.

Tehnički pregled se obavlja radi provjere da li vozilo ima propisane uređaje i opremu i da li je ispravno. Na pregledu se provjeravaju kočnice, uređaj za upravljanje, svjetla, pneumatici, izduvni gasovi i druga oprema važna za bezbjednost saobraćaja. Vlasništvo nad vozilom ne utvrđuje se na tehničkom pregledu – ono se dokazuje ispravama o vlasništvu prilikom registracije.

Ako ne produžiš registraciju u roku od 30 dana od isteka važenja potvrde o registraciji, tablice moraš vratiti nadležnom organu u roku od 8 dana. Vozilo bez važeće registracije ne smije učestvovati u saobraćaju, pa ni njegove tablice ne smiju ostati u upotrebi. Rokovi od 10 dana i 48 sati nisu tačni. Zapamti redoslijed: prvo 30 dana za produženje, zatim 8 dana za vraćanje tablica.

Lice koje se zatekne ili naiđe na mjesto saobraćajne nezgode sa povrijeđenima dužno je ukazati im pomoć. Prvih nekoliko minuta često odlučuje o životu povrijeđenog, pa se ne čeka dolazak hitne pomoći. Pozovi pomoć, obezbijedi mjesto nezgode i pruži prvu pomoć koliko znaš i možeš. Odgovor da ne smiješ pomagati do dolaska zdravstvenih radnika je pogrešan – nepružanje pomoći je kažnjivo.

Manja materijalna šteta je šteta na vozilu na kojem nisu oštećeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje može samostalno da se kreće na putu. Dakle, odlučuje stanje vozila, a ne dogovor vozača o izmirenju obaveza ili visina štete. Ako je oštećen neki vitalni dio ili vozilo ne može samo nastaviti kretanje, to više nije manja materijalna šteta, pa i obaveze učesnika nezgode postaju strožije.

Traka za prinudno zaustavljanje je obilježeni uzdužni dio kolovoza na autoputevima i na određenim mjestima na putevima višeg ranga, u tunelima i galerijama. Služi isključivo za prinudno zaustavljanje, na primjer zbog kvara ili zdravstvenih problema vozača. Nije namijenjena sporim vozilima, a ni redovnom isključivanju vozila iz saobraćaja. Njome se ne vozi radi preticanja ili izbjegavanja gužve.

Traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za uključivanje vozila u saobraćaj sa sporednog puta ili prilaza sa objekata pored puta. Na njoj ubrzavaš do brzine vozila na glavnom putu, da bi se u saobraćaj uključio bez ometanja drugih. Nije rezervisana za vozila javnog prevoza, a širina za dva reda vozila nema veze sa njenom namjenom. I sa trake za ubrzavanje moraš propustiti vozila na glavnom putu.

Smanjena vidljivost postoji kad zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika ne možeš jasno uočiti druge učesnike na udaljenosti od najmanje 200 m van naselja, odnosno 100 m u naselju. Uzrok mogu biti magla, jaka kiša, snijeg, dim ili prašina. Tada moraš prilagoditi brzinu, povećati razmak i uključiti propisana svjetla. Vrijednosti 300 i 200 m te 250 i 150 m nisu propisane granice.

U vozačku dozvolu upisuju se sve kategorije i podkategorije vozila kojima vozač ima pravo da upravlja. Uz neke položene kategorije stičeš pravo i na upravljanje vozilima nekih drugih kategorija ili podkategorija, pa se i one upisuju. Upis ne zavisi od tvog zahtjeva – dozvola mora pokazati sva tvoja prava. Zato nisu tačni odgovori sa samo položenim kategorijama ili sa podkategorijama upisanim samo na zahtjev.

Na autoputu ne smiješ voziti brže od 130 km/h, a ni brže od brzine određene postavljenim saobraćajnim znakom. Dakle, zabranjeno je kretanje:

• brzinom većom od 130 km/h, što je opšte ograničenje na autoputu;
• brzinom većom od one koju određuje postavljeni saobraćajni znak.

Znak može propisati i manju brzinu, na primjer kod radova ili u tunelu, i tada važi znak. Granica od 120 km/h nije propisano opšte ograničenje na autoputu.

Mijenjanje saobraćajne trake znači da vozilom prelaziš iz jedne u drugu traku namijenjenu za saobraćaj u istom smjeru, bilo radi prestrojavanja (npr. prije skretanja) ili radi dozvoljenog bržeg kretanja. Ostala dva opisa su druge radnje: prolaženje pored vozila koje se kreće u istom smjeru je preticanje, a prolaženje pored zaustavljenog vozila u tvojoj traci je obilaženje. Prije mijenjanja trake uvijek provjeri retrovizore i na vrijeme uključi pokazivač pravca.

Brzi put određuju njegova tehnička i saobraćajna obilježja, a ne to koja mjesta povezuje. Zato su tačni odgovori da je brzi put:

• namijenjen za saobraćaj isključivo motornih vozila, sa jednom ili dvije razdvojene kolovozne trake;
• izveden tako da su sve raskrsnice sa poprečnim putevima, željezničkim i tramvajskim prugama u dva ili više nivoa.

Odgovori o povezivanju većih gradova i privrednih područja opisuju značaj puta, a ne definiciju brzog puta.