Teorija: pitanja i odgovori, stranica 10 od 18

Vozačka dozvola za B kategoriju daje ti pravo da upravljaš i mopedom i lakim četvorociklom. To su laka i spora vozila, pa propisi pravo upravljanja njima priznaju i vozačima B kategorije. Vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg ne spadaju u B kategoriju: upravo je 3.500 kg njena gornja granica. Za teža teretna vozila potrebna ti je dozvola za C1 podkategoriju ili C kategoriju.

Svjetla za vožnju unazad su bijele boje. Bijelo svjetlo na zadnjem dijelu vozila jasno se razlikuje od ostalih svjetala, pa vozači i pješaci odmah znaju da se vozilo kreće unazad. Istovremeno, naročito noću, osvjetljava prostor iza vozila. Crvena boja pozadi je rezervisana za poziciona i stop-svjetla, a žuta za pokazivače pravca, pa bi njihova upotreba za vožnju unazad zbunjivala druge.

Znakovi opasnosti imaju bijelu osnovnu boju i crvene ivice trougla. Izuzeci su znakovi I-25 (radovi na putu) i I-43 (saobraćajna nezgoda), čija je osnovna boja žuta, kako bi se odmah istakla privremena opasnost. Trouglasti oblik s crvenim rubom upozorava te da pred tobom slijedi opasno mjesto i da trebaš povećati oprez. Plava osnova sa bijelim simbolima nije boja znakova opasnosti: nju imaju znakovi obaveza i mnogi znakovi obavještenja.

Vozaču koji odbije ispitivanje ili pregled na alkohol, droge ili psihoaktivne lijekove ovlašćeno lice na licu mjesta privremeno oduzima vozačku dozvolu. Odbijanjem se ne izbjegavaju posljedice, a vozač čija sposobnost nije provjerena ne smije nastaviti vožnju. Davanje roka za kasnije ispitivanje bilo bi besmisleno, jer bi alkohol ili droga u međuvremenu mogli nestati iz organizma. Isključenje vozila iz saobraćaja nije odgovarajuća mjera, jer problem nije u vozilu, nego u vozaču.

Vozačka dozvola licu starijem od 65 godina produžava se s rokom važenja od tri godine. S godinama se mogu promijeniti vid, sluh, brzina reagovanja i opšte zdravstveno stanje, pa kraći rok omogućava da se sposobnost za upravljanje vozilom češće provjerava. Dugi rokovi, poput deset ili dvadeset godina, ne bi obezbijedili tu redovnu provjeru, a dvije godine nije propisani rok za ovu grupu vozača.

Ispod slova „P” kojim se označava vozilo vozača početnika ne upisuje se broj vozačke dozvole. Ta oznaka ima jednu svrhu: da drugim učesnicima u saobraćaju pokaže da vozilom upravlja vozač s malo iskustva, pa da prema njemu budu strpljiviji i oprezniji. Lični podaci, poput broja vozačke dozvole, nisu dio oznake. Ti kao početnik moraš oznaku istaknuti na vozilu sve dok za tebe važe ograničenja za vozače početnike.

Na razdaljini manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište vozila javnog saobraćaja ne smiješ parkirati vozilo. Autobusima i drugim vozilima javnog prevoza potreban je slobodan prostor da priđu stajalištu, stanu uz ivicu i ponovo se uključe u saobraćaj, a parkirana vozila bi im to onemogućila i zaklonila putnike. Ova zabrana od 15 m propisana je za parkiranje, pa odgovor koji navodi zaustavljanje nije tačan.

Vozački ispit iz upravljanja motornim vozilom za A kategoriju i A1 podkategoriju polaže se na poligonu i na javnom putu u gradu. Na poligonu, na zatvorenom prostoru, kandidat pokazuje osnovne vještine upravljanja motociklom, poput vožnje malom brzinom, održavanja ravnoteže i kočenja. Tek zatim se na javnom putu provjerava kako se snalazi u stvarnom saobraćaju. Polaganje samo na javnom putu ne bi provjerilo te osnovne vještine, koje su na motociklu presudne za bezbjednost.

Najveća dozvoljena masa je masa vozila zajedno sa njegovom nosivošću. To je propisana gornja granica: koliko vozilo smije biti teško kada je potpuno natovareno. Ukupna masa je nešto drugo: to je stvarna masa vozila u datom trenutku, zajedno s licima i teretom koji se u njemu nalaze. Ukupna masa može biti manja od najveće dozvoljene, ali je nikada ne smije premašiti, jer bi pretovareno vozilo imalo duži put kočenja i lošiju stabilnost.

Pješak mora preći put obilježenim pješačkim prelazom ili posebno izgrađenim prolazom ako taj prelaz nije od njega udaljen više od 100 m. Na takvim mjestima vozači očekuju pješake, pa je prelaženje bezbjednije. Tek ako je prelaz dalje od 100 m, pješak smije preći put i van njega, ali pažljivo i tek kada se uvjeri da to može bezbjedno učiniti. Kao vozač, računaj na to da pješaci ipak mogu prelaziti i izvan prelaza.

Na ispitu se boduje odgovor „ne”, jer je tako označen u službenom katalogu.

Napomena: Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH (član 143. stav 2.) kaže suprotno: na takvom putu van naselja dvije saobraćajne trake moraju biti odvojene uzdužnom linijom, a na magistralnom putu obilježene i ivičnim linijama. Na ispitu označi „ne”, a u vožnji te linije poštuj kad god postoje. Kad ih nema, voziš desnom stranom kolovoza i procjenjuješ gdje je njegova sredina.

Oznake na kolovozu su dio saobraćajne signalizacije. Kao i saobraćajni znakovi i svjetlosni znakovi, linije, strelice, natpisi i drugi simboli na kolovozu propisuju ti obaveze i zabrane ili ti daju obavještenja. Zato te, na primjer, puna uzdužna linija, koju ne smiješ prelaziti, obavezuje jednako kao saobraćajni znak. Oznake nisu samo pomoć za orijentaciju, nego pravila koja moraš poštovati.

Kada se motorno vozilo vuče užetom, razmak između vučnog i vučenog vozila mora biti od 3 m do 5 m. Na manjem rastojanju vučeno vozilo bi pri kočenju lako udarilo u vučno, jer vozač iza nema dovoljno vremena da reaguje. Na većem rastojanju uže se previše opušta i naglo zateže, a drugi učesnici bi mogli pomisliti da vozila nisu povezana i pokušati proći između njih. Zato razmak manji od 3 m, pa ni manji od 2 m, nije dozvoljen.

Na raskrsnici i na razdaljini manjoj od 5 m od najbliže ivice poprečnog kolovoza ne smiješ zaustaviti ni parkirati vozilo. Vozilo ostavljeno uz samu raskrsnicu zaklanja pregled vozačima koji se uključuju ili skreću, kao i pješacima koji prelaze, a većim vozilima otežava skretanje. Kraće razdaljine, od 2 m ili 3 m, ne bi ostavile dovoljno prostora za preglednost i nisu propisana granica.

Saobraćajna traka za vozila javnog gradskog prevoza je obilježeni uzdužni dio kolovoza namijenjen tim vozilima kada u njima prevoze putnike. Ključan je dodatak o putnicima u vozilu: traka postoji da bi prevoz putnika bio brz i redovan, bez čekanja u gužvi. Odgovor bez tog uslova je nepotpun, pa nije tačan. Ostala vozila tom trakom ne smiju voziti, osim u slučajevima koje propisi i saobraćajni znakovi izričito dozvoljavaju.

Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vući, niti se smiju koristiti za vuču drugih vozila. Pri vuči nastaju trzaji, naglo zatezanje i dodatne sile koje mogu oštetiti cisternu ili ambalažu i pomjeriti teret, a svako curenje, požar ili eksplozija ugrožava i ljude u širem okruženju. Zato se takvo vozilo ne koristi kao obično vučno ili vučeno vozilo. Izuzetak je pokvareno vozilo natovareno opasnim materijama: ono se smije vući samo do najbližeg mjesta pogodnog za pretovar ili popravku, i to krutom vezom (Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, član 89.).

Ne smiješ zaustaviti ni parkirati vozilo na razdaljini manjoj od 5 m od obilježenog pješačkog prelaza. Vozilo uz sam prelaz zaklanja pješake, naročito djecu, pa ih vozači koji nailaze ne vide na vrijeme, a ni pješaci ne vide vozila koja dolaze. Razmak od 5 m obezbjeđuje međusobnu preglednost. Razdaljina od 3 m nije dovoljna i nije propisana granica. Zaustavljanje i parkiranje zabranjeni su, naravno, i na samom pješačkom prelazu.

Ispisivanje riječi „STOP” ispred linije zaustavljanja nije obavezno. Linija zaustavljanja sama označava mjesto na kojem moraš zaustaviti vozilo kada to nalaže saobraćajni znak, semafor ili ovlašćeno lice. Natpis „STOP” na kolovozu može se dodati kao dopunsko upozorenje, ali nije obavezan, ni u naselju ni van njega. Ako natpisa nema, linija zaustavljanja te obavezuje jednako.

Kada prilaziš obilježenom pješačkom prelazu bez semafora i bez ovlašćenog lica, moraš zaustaviti vozilo i propustiti pješake. To se odnosi na pješake koji već prelaze, koji stupaju na prelaz ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da pređu. Na takvom prelazu pješak ima prednost, pa nije dovoljno samo voziti oprezno ili biti spreman na zaustavljanje: kada se pješak pojavi, tvoja obaveza je da zaista staneš. Zato je tačan odgovor koji izričito traži zaustavljanje i propuštanje pješaka.

Kada naiđeš na autobus zaustavljen na kolovozu sa dvije saobraćajne trake, u koji djeca ulaze ili iz kojeg izlaze, obavezno zaustavljaš vozilo. Djeca često istrčavaju ispred ili iza autobusa, ne gledaju na saobraćaj i teško procjenjuju brzinu vozila, a autobus ti zaklanja pogled na njih. Zato nije dovoljno samo voziti oprezno: staneš i sačekaš da djeca uđu ili izađu i bezbjedno se udalje. Zvučni signal ili povećanje brzine mogli bi ih uplašiti i izazvati nezgodu.

Skretanje udesno smiješ započeti samo ako ga možeš izvesti bezbjedno. Prije radnje:

• uvjeri se da time ne dovodiš u opasnost druge učesnike u saobraćaju ili imovinu;
• vodi računa o položaju vozila;
• vodi računa o pravcu i brzini kretanja vozila.

Pri skretanju udesno posebno pazi na bicikliste i pješake s desne strane. Upaljena duga svjetla nisu uslov za skretanje, a u saobraćaju bi zasljepljivala druge vozače.

Kada se uključuješ na put, moraš propustiti sva vozila koja se njime kreću u ovim slučajevima:

• kada je put na koji se uključuješ označen saobraćajnim znakom kao put s prvenstvom prolaza;
• kada se uključuješ sa zemljanog puta na put s kolovoznim zastorom;
• kada se uključuješ s površine na kojoj se ne odvija saobraćaj, na primjer s parkirališta, benzinske pumpe ili iz dvorišta.

To što poslije uključivanja skrećeš udesno ništa ne mijenja: i tada moraš propustiti vozila na tom putu.

Van naselja vozilo moraš zaustaviti ili parkirati van kolovoza uvijek kada za to postoji mogućnost. Na putevima van naselja vozila se kreću većim brzinama, pa vozilo ostavljeno na kolovozu predstavlja ozbiljnu prepreku i opasnost od naleta. To pravilo ne zavisi od vremenskih prilika niti važi samo pri smanjenoj vidljivosti: važi uvijek. Tek ako van kolovoza nema mjesta, smiješ stati na kolovozu, i tada što bliže njegovoj desnoj ivici.

Motorno vozilo smije se vući užetom samo ako su mu ispravni i uređaji za upravljanje i uređaji za zaustavljanje (kočnice). Pri vuči užetom vozač vučenog vozila mora sam upravljati i kočiti, jer uže ne može spriječiti da vučeno vozilo udari u vučno ili skrene u stranu. Ispravne samo kočnice nisu dovoljne. Ako neki od tih uređaja nije ispravan, koristi se drugi propisani način, na primjer kruta veza, ili se vozilo prevozi na drugom vozilu. Vremenske prilike ne određuju da li je vuča užetom dozvoljena.

Kada skrećeš na bočni put na čijem ulazu nema obilježenog pješačkog prelaza, i dalje moraš paziti na pješake. Zato:

• skrećeš smanjenom brzinom;
• upravljaš vozilom s naročitom opreznošću;
• ne ugrožavaš pješake koji su već stupili na kolovoz.

Pješaci često prelaze bočnu ulicu uz raskrsnicu i bez obilježenog prelaza. Obavezno zaustavljanje nije propisano za svaki takav slučaj: staješ samo kada je to potrebno da ne ugroziš pješaka.