Teorija: pitanja i odgovori, stranica 12 od 18

Dopunska zelena strelica udesno dozvoljava ti da skreneš udesno i dok na semaforu svijetli crveno svjetlo. Uslov je da propustiš vozila i pješake koji se kreću putem na koji skrećeš, jer oni u tom trenutku imaju prednost. Strelica ne obavezuje na skretanje, a ni ne zabranjuje ga: vozači koji idu pravo i dalje čekaju zeleno svjetlo. Zato je pogrešno tumačiti je kao zabranu ili kao obavezan smjer skretanja udesno.

Pri jakom vjetru smanjuješ brzinu i pri mimoilaženju držiš veće rastojanje od drugih vozila. Udari vjetra mogu iznenada pomjeriti vozilo u stranu, naročito na mostovima, izlazima iz tunela i pri mimoilaženju s kamionima i autobusima. Pri manjoj brzini lakše ispravljaš putanju, a veći razmak ostavlja prostor ako te vjetar zanese. Volan drži čvrsto objema rukama. Povećanje brzine bi samo pojačalo uticaj vjetra.

Alkohol slabi pažnju, procjenu i samokontrolu, pa su kod vozača pod njegovim dejstvom najčešće greške:

• nepropisna i neprilagođena brzina kretanja vozila;
• nedržanje potrebnog odstojanja;
• nepravilno preticanje ili obilaženje.

Pod uticajem alkohola vozač precjenjuje svoje sposobnosti, a lošije procjenjuje brzinu i udaljenost, pa kasno reaguje i upušta se u rizične radnje. Pravilno mimoilaženje i poštovanje propisa nisu greške, nego upravo ono što mu alkohol otežava.

Polukružno okretanje zabranjeno je u tunelu, kao i na autoputu, putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila i brzom putu. U tunelu je prostor skučen, a preglednost i mogućnost izbjegavanja ograničene. Na autoputu i sličnim putevima vozila se kreću velikim brzinama, pa bi okretanje izazvalo tešku nezgodu. U naselju polukružno okretanje nije zabranjeno samo po sebi: smiješ ga izvesti ako ga ne zabranjuje znak ili posebno pravilo i ako je bezbjedno.

Naselje je izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta, čije su granice obilježene saobraćajnim znakom. U njemu su javni putevi izgrađeni s uređenim trotoarom i ivičnjakom, a najmanje s jedne strane je red kuća ili grupa zgrada. Znak za naselje je važan jer od njega počinju pravila za naselje, na primjer ograničenje brzine na 50 km/h. Odgovor koji naselje svodi na skup ulica koje se ukrštaju je nepotpun i ne odgovara definiciji.

Mrežu javnih puteva, prema njihovom društvenom i privrednom značaju, čine:

• magistralni, regionalni i lokalni putevi;
• ulice u naseljima i gradovima.

Ova podjela pokazuje koliko je put važan za povezivanje države, regija i mjesta. Šumski i zemljani putevi na neuređenim površinama nisu javni putevi, pa nisu dio te mreže, a na njima ne možeš očekivati ni istu signalizaciju ni održavanje.

Kada je autobus za organizovani prevoz djece zaustavljen na kolovozu zbog ulaska djece, obavezno zaustavljaš vozilo. Djeca mogu iznenada istrčati ispred ili iza autobusa, a autobus ti zaklanja pogled na njih. Staneš i sačekaš da sva djeca uđu u autobus, a kretanje nastaviš tek kada se uvjeriš da niko ne prelazi put. Nastavak vožnje uz povećan oprez nije dovoljan, a ne obraćati pažnju na autobus je naročito opasno.

Djeca se u saobraćaju ponašaju drugačije od odraslih i često nepredvidivo:

• teško procjenjuju brzinu kretanja i udaljenost vozila;
• ponašaju se spontano i nepredvidivo, na primjer istrče za loptom;
• u opasnoj situaciji reaguju panično i u strahu.

Zbog niskog rasta teže vide preko vozila, a i ti njih teže uočiš iza parkiranih automobila. Zato, kad primijetiš djecu uz put, smanji brzinu i budi spreman da zaustaviš vozilo. Smišljeno i predvidivo ponašanje ne možeš očekivati od djece.

Najveća dozvoljena širina motornih vozila na dva i tri točka je 2,00 m. Ta granica obuhvata motocikle, mopede i vozila na tri točka, koja su šira od običnog motocikla. Ona su ipak znatno uža od automobila i teretnih vozila, pa za njih važi posebna, manja granica širine. Vrijednosti od 1,60 m i 2,50 m nisu propisana granica za ova vozila. Ovo je tehnički podatak koji treba zapamtiti.

Pravo da upravlja motornim vozilom kategorija A, B i BE stiče lice sa navršenih 18 godina. Ovim vozilima se postižu velike brzine, a kod B i BE i velike mase, pa vozač mora biti dovoljno zreo, odgovoran i sposoban da procijeni opasnosti. Niže starosne granice postoje samo za neka lakša vozila, ali ne i za kategorije A, B i BE, pa odgovori od 16 i 17 godina nisu tačni.

Vozač kategorije A dvije godine od izdavanja vozačke dozvole ne smije na brzom putu voziti brže od 90 km/h. To je jedno od ograničenja za vozače početnike: motociklista bez iskustva teže procjenjuje opasnost pri velikim brzinama, a na motociklu nema zaštite karoserije, pa su posljedice pada ili sudara teže. Opšte ograničenje na brzom putu je 100 km/h, ali za početnika važi 90 km/h, a ne 60 ili 80 km/h.

Opasne materije smiju prevoziti samo lica koja, pored ostalih zakonskih uslova:

• su navršila 21 godinu života;
• su stručno osposobljena za rukovanje i prevoz opasnih materija.

Takav prevoz nosi veliki rizik od požara, eksplozije, trovanja i zagađenja, pa se traži zreliji vozač s posebnim znanjem, na primjer o označavanju vozila, rukovanju teretom i postupanju pri nezgodi ili curenju. Granica od 23 godine nije propisana: dovoljna je navršena 21 godina.

Znak „X” u gornjem redu identifikacione table znači da opasna materija burno reaguje u dodiru s vodom. To je važno upozorenje za vatrogasce i druge službe: požar ili curenje takve materije ne smije se gasiti niti ispirati vodom, jer bi reakcija mogla izazvati eksploziju, otrovne gasove ili širenje požara. Ako dođeš na mjesto nezgode s takvim vozilom, ne pokušavaj sam gasiti vodom, nego odmah pozovi hitne službe.

Nakon 4,5 sata neprekidne vožnje vozač autobusa, teretnog vozila ili skupa vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg mora koristiti odmor od 45 minuta. Dugotrajna vožnja izaziva umor, pad koncentracije i sporije reakcije, a kod teških vozila posljedice greške su naročito teške. Ovaj odmor se može podijeliti na dva dijela, prvi od najmanje 15 i drugi od najmanje 30 minuta. Odmor od 30 minuta nije dovoljan, a 1 h ili 2 h nije propisani odmor.

Vozila auto-škole starija od 5 godina moraju na preventivni tehnički pregled svakih 6 mjeseci. Ta vozila se intenzivno koriste, a njima upravljaju kandidati bez iskustva, koji češće griješe pri kočenju, mijenjanju brzina i upravljanju, pa se dijelovi brže troše. Zato se ispravnost kočnica, upravljanja i ostalih uređaja provjerava češće nego kod običnih vozila. Pregled jednom godišnje bio bi prerijedak, a svaka 3 mjeseca nije propisani rok.

Kandidat za CE kategoriju polaže ispit iz upravljanja sa prikolicom nosivosti najmanje 2.500 kg. Ispitno vozilo mora biti stvaran teški skup vozila, kakvim će vozač upravljati u praksi, jer se pri vožnji, kočenju, skretanju i vožnji unazad provjerava da li kandidat vlada vozilom s teškom prikolicom. Prikolica nosivosti od samo 1.000 kg ne bi pokazala te vještine, pa nije propisana za ovaj ispit.

Za ispit DE kategorije priključno vozilo mora ispunjavati dva uslova:

• najveća dozvoljena masa veća od 750 kg;
• zatvoren tovarni prostor, širok i visok najmanje 2 m.

Masa iznad 750 kg odgovara samoj kategoriji DE, koja obuhvata autobus s težim priključnim vozilom. Zatvoren tovarni prostor od najmanje 2 m širine i visine ograničava pogled unazad, pa kandidat mora pokazati da skupom vozila upravlja koristeći ogledala. Uslov od 3 m širine i visine nije propisan.

Autobus sa više od 25 sjedećih mjesta mora imati dvije kutije prve pomoći. U većem autobusu ima više putnika, pa je u slučaju nezgode moguće i više povrijeđenih, a jedna kutija ne bi imala dovoljno zavoja i ostalog materijala. Kutije moraju biti potpune, sa materijalom kojem nije istekao rok, i lako dostupne. Jedna kutija nije dovoljna za ovakav autobus, a tri nisu propisani broj.

U podkategoriju C1 spadaju motorna vozila za prevoz tereta čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg, ali ne prelazi 7.500 kg. To su lakša teretna vozila, između B kategorije, čija je gornja granica 3.500 kg, i C kategorije, koja obuhvata teža vozila. Zato 3.500 kg nije tačan odgovor: to je granica B kategorije. Vrijednosti od 5.000 kg i 7.000 kg nisu propisane granice.

Teret smije preći najudaljeniju tačku zadnje strane vozila najviše za jednu šestinu svoje dužine kojom je, kao kontinuiran teret, oslonjen na tovarni prostor. Drugim riječima, veći dio tereta mora ležati na vozilu, kako bi bio stabilan i ne bi se prevrnuo, skliznuo ili pomjerio težište vozila. Teret koji previše strši ugrožava i vozila iza tebe, pa dio koji prelazi zadnju stranu vozila moraš propisno označiti. Granice od jedne desetine, petine ili četvrtine nisu propisane.

Potvrda o aktivnostima vozača je potvrda koju prijevoznik izdaje vozaču za period u kojem vozač nije upravljao vozilom. To su, na primjer, bolovanje, godišnji odmor i drugi izostanci. Kada vozač nije u vozilu, tahograf ne bilježi njegove aktivnosti, pa bi bez te potvrde pri kontroli u evidenciji ostala praznina. Potvrdom se dokazuje zašto u tom periodu nema zapisa o vožnji, pa je vozač pokazuje pri kontroli.

Tahograf je uređaj koji bilježi:

• brzinu, vrijeme i pređeni put vozila;
• vremena rada i odmora vozača.

Na osnovu tih zapisa kontroliše se da li vozač poštuje propisana vremena vožnje i odmora i da li prekoračuje brzinu, što je važno za bezbjednost, jer je umoran vozač teškog vozila velika opasnost. Silu kočenja tahograf ne mjeri; ona se provjerava na tehničkom pregledu.

Redovni dnevni odmor je neprekinuti period odmora od najmanje 11 sati. U tom vremenu vozač se mora dovoljno odmoriti i naspavati prije sljedećeg radnog dana, jer je umor jedan od glavnih uzroka nezgoda teških vozila. Ostali odgovori opisuju posebne oblike dnevnog odmora: odmor od najmanje 9, a manje od 11 sati je skraćeni dnevni odmor, a dva dijela od 3 i 9 sati čine podijeljeni dnevni odmor.

Neispravno vozilo natovareno opasnim materijama vuče se pomoću krute veze (rude). Kruta veza drži stalan razmak između vozila, pa nema trzaja, naglog zatezanja ni opasnosti da vučeno vozilo pri kočenju udari u vučno. Kod opasnog tereta svaki udar ili prevrtanje može izazvati curenje, požar ili eksploziju. Uže to ne obezbjeđuje, a oslanjanje ili vješanje na vučno vozilo dodatno bi opteretilo i nagnulo vozilo s opasnim teretom.

Pored magistralnog i regionalnog puta van naselja reklamni natpisi u zaštitnom pojasu smiju se postavljati najmanje 10 m od krajnje tačke poprečnog profila puta. Reklame privlače pogled, pa bi preblizu kolovoza odvlačile pažnju vozača, zaklanjale saobraćajne znakove i smanjivale preglednost, naročito pri većim brzinama van naselja. Udaljenost od 10 m ostavlja bezbjednosni razmak. Vrijednosti od 12 m i 15 m nisu propisani minimum za ove puteve.