Teorija: pitanja i odgovori, stranica 13 od 18

Zimsku opremu za vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg i za autobuse čine zimski pneumatici na pogonskim točkovima i lanci za snijeg. Zimske gume na pogonskim točkovima daju bolje prianjanje na snijegu i ledu, a lanci za snijeg omogućavaju kretanje kada ni zimske gume nisu dovoljne, na primjer na strmim usponima. Lopata i vreća pijeska mogu ti pomoći, ali se ne ubrajaju u propisanu zimsku opremu za ova vozila.

Na istoj osovini vozila pneumatici moraju biti jednaki po marki (proizvođaču) i tipu. Različite gume različito prianjaju za podlogu, pa bi lijevi i desni točak pri kočenju, ubrzavanju i u krivinama reagovali različito. Vozilo bi tada moglo vući u stranu ili se zanijeti, naročito na mokrom ili klizavom kolovozu. Zato, ako mijenjaš gumu, pazi da i druga guma na istoj osovini bude iste marke i tipa.

Saobraćajna nezgoda je događaj na putu ili koji je počeo na putu, u kojem je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je jedno ili više lica poginulo ili povrijeđeno ili je nastala materijalna šteta. Dakle, za nezgodu je dovoljno jedno vozilo: na primjer, slijetanje vozila s puta ili udar u pješaka ili stub. Odgovori koji traže najmanje dva ili tri vozila su netačni, jer bi iz pojma nezgode isključili upravo takve česte događaje.

Odstojanje je najkraća uzdužna udaljenost između najisturenijih tačaka vozila ili lica, odnosno drugih objekata. Uzdužna znači udaljenost u pravcu kretanja, na primjer između tvog vozila i vozila ispred tebe. Bočna udaljenost je drugi pojam, razmak, koji je važan na primjer pri mimoilaženju ili obilaženju. Odgovor koji govori samo o vozilima je nepotpun, jer se odstojanje odnosi i na lica i na druge objekte.

Put sa makadamskim zastorom izgrađen je od dva sloja tucanika u uvaljanom stanju. Tucanik je drobljeni kamen koji se valjanjem zbija u čvrstu podlogu, a dva sloja daju putu dovoljnu nosivost i ravnu površinu za vožnju. Odgovori s jednim ili tri sloja ne odgovaraju propisanoj definiciji. Na makadamu je prianjanje guma slabije nego na asfaltu, a kamenčići mogu odskakati ispod točkova, pa tu vozi sporije i drži veći razmak.

Saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, uređaja i oznaka kojima se reguliše i vodi saobraćaj. To je širok pojam: obuhvata saobraćajne znakove, svjetlosne signale (semafore), oznake na kolovozu i drugu opremu puta. Odgovori koji govore o „znaku" koji upozorava na opasnosti ili daje obavještenja opisuju samo pojedine saobraćajne znakove, dakle samo jedan dio signalizacije, a ne cijeli sistem.

Polukružno okretanje znači okrenuti vozilo za 180 stepeni kako bi se uključio u suprotni saobraćajni tok i nastavio vožnju u suprotnom smjeru. Okret za 360 stepeni vratio bi te u isti smjer u kojem si već išao, a okret od 60 stepeni nije dovoljan da promijeniš smjer. Polukružno okretanje izvodi samo tamo gdje je dozvoljeno i gdje ne ugrožavaš druge, jer pri tome presijecaš saobraćaj iz oba smjera.

Pješačka zona je uređena saobraćajna površina namijenjena kretanju pješaka, u koju motorna vozila smiju ući samo s posebnim odobrenjem (na primjer radi dostave). Odgovor u kojem se pored pješaka spominju i biciklisti nije tačan, jer definicija pješačke zone govori samo o pješacima. Opis područja u kojem se vozi brzinom hoda pješaka i gdje je dozvoljena dječija igra odnosi se na drugu vrstu zone, a ne na pješačku zonu.

Za vrijeme vožnje kroz tunel moraš imati upaljena kratka svjetla. U tunelu je svjetlost slabija nego napolju, a oči se teško prilagođavaju kad uđeš iz jarke dnevne svjetlosti, pa kratka svjetla pomažu da vidiš put i da drugi vide tebe. Duga svjetla bi u zatvorenom prostoru zasljepljivala vozače iz suprotnog smjera i one ispred tebe, a svjetla za maglu služe samo pri smanjenoj vidljivosti zbog magle, snijega ili jake kiše.

Pješačko ostrvo je uzdignuta ili obilježena površina na kolovozu na kojoj se pješaci privremeno zadržavaju dok prelaze kolovoz ili dok ulaze u vozilo javnog saobraćaja i izlaze iz njega. Ono omogućava pješaku da kolovoz pređe u dva dijela i da sigurno sačeka između saobraćajnih tokova. Odgovori o površini za kretanje pješaka u koju vozila ulaze s posebnim odobrenjem opisuju pješačku zonu, a ne ostrvo. Kad prilaziš ostrvu, računaj da pješak s njega može stupiti na kolovoz.

Licu koje u toku dvije godine od sticanja prava upravljanja vozilom kategorije B sakupi četiri kaznena boda, nadležni organ oduzima i poništava vozačku dozvolu. Za vozače početnike važi strožiji režim, jer je rizik od nezgoda u prvim godinama vožnje najveći, pa im je dozvoljeno znatno manje bodova nego iskusnim vozačima. Zato su odgovori sa pet ili šest bodova pogrešni. U prve dvije godine vozi posebno disciplinovano, jer i nekoliko manjih prekršaja može značiti gubitak dozvole.

Naseljeno mjesto je prostorna jedinica u Bosni i Hercegovini koja obuhvata jedno ili više naselja s pripadajućim područjem, čiji se naziv i teritorija uređuju posebnim zakonima, a označava se saobraćajnim znakom za naseljena mjesta. To je, dakle, upravno-teritorijalni pojam, širi od naselja. Odgovor o izgrađenom i nastanjenom dijelu s trotoarima i redom kuća opisuje naselje, koje je samo dio naseljenog mjesta, pa te pojmove nemoj miješati.

Prestrojavanje znači na vrijeme zauzeti odgovarajući položaj u saobraćajnoj traci, na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta da sljedeću radnju (skretanje, okretanje, zaustavljanje) izvedeš bezbjedno. Na primjer, prije skretanja ulijevo na vrijeme se, uz uključen pokazivač pravca, pomjeriš u traku namijenjenu skretanju ulijevo. Odgovor o zaustavljanju ili usporavanju kako drugi ne bi naglo mijenjao pravac ili brzinu opisuje ustupanje prvenstva prolaza, a prolazak pored vozila iz suprotnog smjera je mimoilaženje.

Stajalište je dio površine puta namijenjen zaustavljanju autobusa, trolejbusa ili tramvaja radi ulaska i izlaska putnika, i mora biti obilježeno saobraćajnim znakom. Upravo znak razlikuje tačan odgovor od onog koji ga ne spominje. Odgovor koji uključuje i parkiranje je pogrešan, jer vozila javnog prevoza na stajalištu samo kratko stoje dok putnici ulaze i izlaze, a ne parkiraju se. Kad prolaziš pored stajališta, pazi na putnike koji mogu iznenada stupiti na kolovoz.

Trolejbus je motorno vozilo za javni prevoz putnika koje se ne kreće po šinama, osim vozačevog ima više od osam sjedišta, a struju za pogon motora dobija preko kontakta s električnim provodnikom. Odgovori koji govore o vozilu na šinama opisuju tramvaj, a ne trolejbus. Trolejbus vozi kolovozom kao i autobus, a za električni vod vezan je samo radi napajanja motora, pa se u saobraćaju ponaša kao ostala vozila javnog prevoza.

Znakovi opasnosti upozoravaju učesnike u saobraćaju na opasnost koja prijeti na određenom mjestu ili dijelu puta i obavještavaju ih o prirodi te opasnosti (na primjer oštra krivina, klizav kolovoz ili prelaz preko pruge). Kad vidiš takav znak, smanji brzinu i budi spreman da reaguješ. Zabrane, ograničenja i obaveze daju znakovi izričitih naredbi, a korisna obavještenja o putu daju znakovi obavještenja, pa ti odgovori opisuju druge grupe znakova.

Oznake na kolovozu su oznake nacrtane na samoj površini kolovoza, a čine ih:

• linije,
• strelice,
• natpisi i druge oznake.

One dijele kolovoz na trake, pokazuju smjer kretanja i obilježavaju pješačke prelaze i mjesta za zaustavljanje. Table i stubovi nisu oznake na kolovozu, jer se postavljaju pored ili iznad puta i spadaju u saobraćajne znakove, odnosno opremu puta.

Vozila stara četiri i više godina moraju na redovni tehnički pregled svakih 12 mjeseci od posljednjeg redovnog pregleda, dakle jednom godišnje. Kod starijih vozila dijelovi važni za bezbjednost, poput kočnica, upravljača, svjetala i guma, više su istrošeni, pa se njihova ispravnost mora redovno provjeravati. Ostali ponuđeni rokovi nisu tačni. Važeći tehnički pregled je i uslov za registraciju vozila, pa vodi računa o roku.

Javni put ne čini samo kolovoz, već i vazdušni prostor iznad kolovoza do visine od sedam metara, računajući od najviše tačke kolovoza. Taj prostor mora ostati slobodan da bi ispod njega mogla bezbjedno proći i visoka vozila, pa se u njemu ne smiju nalaziti prepreke poput grana, kablova ili reklamnih natpisa. Visine od tri ili pet metara nisu dovoljne i ne odgovaraju propisu.

Duga svjetla moraju noću, pri normalnoj vidljivosti, osvijetliti najmanje 100 m puta ispred vozila, kad je vozilo podjednako opterećeno i nalazi se na vodoravnoj površini. Duga svjetla služe da na otvorenom putu na vrijeme uočiš prepreku i zaustaviš se, a za to je pri većim brzinama potrebno osvjetljenje daleko ispred vozila. Udaljenosti od 50 ili 80 m premale su za taj zahtjev.

Svjetla za maglu moraju biti izvedena i podešena tako da osvijetljeni dio ravnog puta nije duži od 35 m. Ona svijetle nisko i široko, da bi osvijetlila kolovoz i ivice puta neposredno ispred vozila. Kad bi snop dosezao dalje i više, svjetlost bi se odbijala od kapljica magle i zasljepljivala tebe i druge vozače. Zato veće dužine osvjetljenja, od 40 ili 50 m, nisu dozvoljene.

Slobodan hod točka upravljača, odnosno okretanje upravljača prije nego što točkovi vozila počnu skretati, ne smije biti veći od 30°. Prevelik slobodan hod znači da vozilo kasno reaguje na okretanje upravljača, pa je upravljanje neprecizno i opasno, naročito pri većim brzinama i naglim manevrima. Vrijednosti od 45° ili 60° ukazuju na ozbiljnu neispravnost upravljačkog mehanizma, pa se takvo vozilo smatra neispravnim.

Pod normalnim uslovima saobraćaja brzina motornih vozila ne smije se saobraćajnim znakom ograničiti ispod 40 km na čas. Preniska ograničenja bez stvarnog razloga nepotrebno bi usporavala saobraćaj i podsticala vozače da ih ne poštuju. Niže ograničenje opravdano je samo kad to traže posebni uslovi na određenom mjestu, a ne pri normalnom odvijanju saobraćaja. Zato su odgovori sa 30 i 50 km na čas netačni.

Vozilo koje se kreće po šinama na sredini kolovoza (na primjer tramvaj) smiješ preticati s desne strane ako između njega i desne ivice kolovoza postoji saobraćajna traka. Tada imaš dovoljno prostora da ga bezbjedno prođeš, a s lijeve strane su šine i saobraćaj iz suprotnog smjera. Zaustavna traka nije namijenjena za vožnju, pa ne može poslužiti za preticanje. Pazi na putnike koji na stajalištu ulaze u tramvaj ili izlaze iz njega.

Vozač je dužan da tokom vožnje u potpunosti obraća pažnju na pješake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz. Pješaci su najranjiviji učesnici u saobraćaju, a njihovi pokreti su često nepredvidivi: dijete može istrčati između parkiranih vozila, a stariji pješak sporije prelazi kolovoz. Djelimična pažnja nije dovoljna, jer upravo trenutak nepažnje najčešće dovodi do naleta na pješaka.