Teorija: pitanja i odgovori, stranica 5 od 18

Zeleno trepćuće svjetlo ti javlja da se slobodan prolaz bliži kraju. Tačni su odgovori:

• da uskoro prestaje slobodan prolaz;
• da će se uskoro pojaviti žuto, odnosno crveno svjetlo.

Ono ne znači obavezno zaustavljanje – dok zeleno trepće, prolaz je još dozvoljen, ali se moraš pripremiti da bezbjedno staneš. Ne najavljuje ni pojavu zelenog svjetla, jer zeleno već gori i upravo se gasi.

Uz vozačku dozvolu, vozač mora imati kod sebe potvrdu o registraciji i polisu obaveznog osiguranja vozila kojim upravlja. Tačno je dakle:

• važeća potvrda o registraciji izdata za to vozilo;
• polisa obaveznog osiguranja tog vozila.

Račun ili ugovor o kupovini ne dokazuje da vozilo smije učestvovati u saobraćaju. Potvrdu o tehničkom pregledu ne nosiš posebno, jer je tehnički pregled uslov za registraciju, a registraciju već dokazuješ potvrdom o registraciji.

Jednu registarsku tablicu, i to pozadi, imaju vozila na koja se prednja tablica ne postavlja:

• priključna vozila;
• motocikli;
• laki motocikli.

Odgovor da jednu tablicu imaju sva motorna vozila nije tačan, jer automobili, kamioni i autobusi imaju dvije tablice – prednju i zadnju.

Zona smirenog saobraćaja je područje u naselju, obilježeno propisanim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brže od brzine hoda pješaka. Razlog je to što se pješaci tu slobodno kreću, a djeca se smiju igrati. Zona nije ograničena samo na okolinu škola i obdaništa, niti joj je osnovno obilježje zabrana zvučnih znakova – ključno je sporo kretanje i posebna pažnja prema pješacima i djeci.

Ulica može imati samo jednu saobraćajnu traku bez proširenja. To je čest slučaj u naseljima, npr. kod uskih jednosmjernih ulica u kojima se vozila kreću u jednom redu. Zato nije tačno da ulica mora imati najmanje dvije saobraćajne trake, niti da uz jednu traku mora imati proširenja na određenim razmacima. Kad voziš takvom ulicom, prati saobraćajne znakove i budi spreman da propustiš drugo vozilo ako se ne možete mimoići.

Uz kaznu za prekršaj, vozaču motornog vozila mogu se odrediti i kazneni bodovi – jedan ili dva, zavisno od težine učinjenog prekršaja. Teži prekršaj nosi više bodova. Bodovi se upisuju u evidenciju i sabiraju, pa vozač koji ih nakupi previše može snositi dodatne posljedice, sve do zabrane upravljanja vozilom. Odgovori sa tri ili pet bodova ne odgovaraju ovom pravilu, a bodove ne određuje samo sud – mogu se odrediti i uz prekršajni nalog.

Vozačke dozvole u BiH prate evropsku podjelu na kategorije i podkategorije. Tačni su odgovori:

• kategorije A, B, BE, C, CE, D i DE;
• podkategorije A1, B1, C1, D1, C1E i D1E.

Odgovor sa kategorijama A, B, C, D i E nije tačan, jer E nije samostalna kategorija, nego se dodaje uz osnovnu (BE, CE, DE) za upravljanje skupom vozila sa težim priključnim vozilom. Podkategorije F, G i H ne postoje u ovoj podjeli.

U tunelu je prostor skučen, a preglednost ograničena, pa su zabranjene radnje koje zaustavljaju ili presijecaju tok saobraćaja. Vozač u tunelu ne smije:

• polukružno okretati vozilo;
• kretati se vozilom unazad;
• zaustavljati vozilo, osim zbog zastoja u saobraćaju ili kvara.

Ograničenje od 40 km/h nije opšte pravilo za tunele – brzinu određuju saobraćajni znakovi postavljeni ispred tunela i u njemu.

Kad susretneš ili te sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom, moraš im omogućiti nesmetan prolaz. Dužan si:

• ustupiti prvenstvo prolaza i omogućiti nesmetan prolaz, a po potrebi i zaustaviti vozilo;
• noću umjesto dugih upotrijebiti kratka svjetla;
• strogo poštovati naredbe lica iz pratnje i nastaviti vožnju tek kad prođu sva vozila pod pratnjom.

Zaustavljanje nije uvijek obavezno – staješ kad je to potrebno ili kad ti to naredi pratnja.

Vožnja unazad je dozvoljena samo kao kratka pomoćna radnja, npr. pri parkiranju. Smiješ je izvesti:

• samo na kratkom dijelu puta;
• pod uslovom da ne ugrožavaš i ne ometaš druge učesnike u saobraćaju.

Na prevojima sa nedovoljnom preglednošću vožnja unazad je posebno opasna, jer te drugi vozači ne mogu na vrijeme uočiti, pa je tamo ne smiješ izvoditi.

U naselju je najveća dozvoljena brzina 50 km/h, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno. Ograničenje je niže nego van naselja jer su u naselju pješaci, djeca, biciklisti, česte raskrsnice i parkirana vozila, pa ti treba više vremena za reakciju i kraći put zaustavljanja. Znak može na pojedinim dijelovima puta propisati nižu ili višu brzinu, ali kad takvog znaka nema, važi 50 km/h.

Vozilo zaustavljeno ili parkirano na posebno određenom mjestu, na kolovozu ili van njega, ili u ulici sa slabijim saobraćajem ne mora imati upaljena svjetla. Na takvim mjestima ono ne predstavlja neočekivanu prepreku, jer ne stoji tamo gdje se odvija glavni tok saobraćaja ili je saobraćaj rijedak. Obaveza osvjetljavanja važi za vozila koja noću ili pri smanjenoj vidljivosti stoje na kolovozu izvan takvih mjesta, gdje bi ih drugi vozači mogli kasno uočiti.

Svjetlosni znak upozorenja smiješ dati i danju, ako takav način upozorenja više odgovara uslovima na putu. Na primjer, u bučnom okruženju ili na otvorenom putu kratko naizmjenično paljenje kratkih i dugih svjetala može biti uočljivije od zvučnog znaka. Zato je netačno da se svjetlosni znak upotrebljava samo noću. Pri tome pazi da ga daješ kratko i da njime ne zasljepljuješ druge učesnike u saobraćaju.

Kad te drugi vozač pretiče s lijeve strane, ne smiješ povećavati brzinu dok traje preticanje. Ubrzavanjem bi produžio vrijeme koje on provodi u suprotnoj traci i mogao izazvati sudar sa vozilima iz suprotnog smjera. Smanjivanje brzine je, naprotiv, dozvoljeno i olakšava preticanje. Ni uključivanje desnog pokazivača pravca radi isključivanja iz saobraćaja nije zabranjeno, ako to radiš bezbjedno.

Van naselja je najveća dozvoljena brzina 80 km/h, osim na autoputu, putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila i brzom putu, gdje važe veća ograničenja. Obični putevi van naselja imaju raskrsnice u nivou, prilaze sa strane, pješake i spora vozila, pa je brzina niža nego na putevima izgrađenim za brži saobraćaj. Brzine od 60 i 100 km/h nisu opšte ograničenje za ovu vrstu puta.

Krutom vezom (rudom) ne smije se vući motorno vozilo koje nema ispravan uređaj za upravljanje. Ruda drži stalno rastojanje između vozila, ali vozač vučenog vozila i dalje mora njime upravljati i držati ga u pravcu. Bez ispravnog upravljača vučeno vozilo bi skretalo i ugrozilo saobraćaj, pa se takvo vozilo prevozi na specijalnom vozilu za vuču. Ispravna pomoćna kočnica kod težeg vozila nije razlog za zabranu vuče rudom.

Plavo rotaciono svjetlo na zaustavljenom policijskom vozilu upozorava da je na tom mjestu opasnost ili da policija obavlja posao na putu, npr. kod nezgode ili kontrole. Zato moraš:

• smanjiti brzinu kretanja vozila;
• po potrebi zaustaviti vozilo.

Ubrzavanje je upravo suprotno od onoga što situacija traži, a polukružno okretanje nije obaveza i često bi bilo opasno.

U naselju moraš omogućiti uključivanje u saobraćaj vozilu javnog gradskog prevoza ili posebno obilježenom vozilu za organizovani prevoz djece koje polazi sa stajališta. Zato ćeš:

• smanjiti brzinu kretanja vozila;
• prema potrebi zaustaviti vozilo i propustiti ga.

Nastavljanje vožnje bez obzira na takvo vozilo, kao i upozoravanje zvučnim znakom pa nastavljanje, krše ovu obavezu, koja štiti putnike i djecu i olakšava odvijanje javnog prevoza.

Motornim vozilom smiješ upravljati samo ako imaš važeću vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije – domaću, stranu ili međunarodnu. Vozačka dozvola dokazuje da si osposobljen i provjeren za upravljanje upravo tom vrstom vozila. Tehnička ispravnost vozila je posebna obaveza i ne zamjenjuje vozačku dozvolu: ni potpuno ispravnim vozilom ne smiješ upravljati ako nemaš dozvolu za kategoriju kojoj ono pripada.

Prije pokretanja vozila pripremi sebe i vozačko mjesto za bezbjednu vožnju. Tačno je:

• vezati sigurnosni pojas;
• prilagoditi sjedište i naslon za glavu.

Pravilno podešeno sjedište omogućava da lako dosegneš pedale i upravljač, a naslon za glavu i pojas štite te u slučaju sudara. Upoznavanje putnika sa saobraćajnim pravilima i kaznenim odredbama nije obaveza vozača.

Saobraćajna traka za spora vozila je uzdužni dio kolovoza namijenjen vozilima koja sporom vožnjom usporavaju odvijanje saobraćaja, npr. teškim teretnim vozilima na usponu. Tako brža vozila mogu nesmetano nastaviti, a smanjuje se potreba za rizičnim preticanjem. Dio kolovoza za isključivanje vozila iz saobraćaja je druga površina, a uzdužni dio kolovoza dovoljne širine za jedan red vozila je opšti opis saobraćajne trake.

U kamp-prikolici ne smiješ prevoziti lica. Prikolica nema sjedišta sa sigurnosnim pojasevima ni zaštitu kakvu ima putnički prostor vozila, a osobe u njoj ne mogu komunicirati s vozačem. Pri kočenju, naglom skretanju ili zanošenju prikolice mogle bi biti teško povrijeđene. Kamp-prikolica služi za boravak kad je parkirana, a putnici se voze u vučnom vozilu.

Parkiranje je prekid kretanja vozila duži od pet minuta, osim prekida koji praviš da bi postupio po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj. Prekid do pet minuta je zaustavljanje, a ne parkiranje. Čekanje na crvenom svjetlu, na znaku „stop" ili u koloni nije ni zaustavljanje ni parkiranje, bez obzira koliko traje, jer tada samo postupaš po pravilima saobraćaja.

Kad je vozilo ispred tebe postavljeno tako, a vozač daje takav znak da je sigurno da skreće ulijevo, pretičeš ga sa desne strane. Prostor lijevo od njega je upravo mjesto na koje on skreće, pa bi preticanje s lijeve strane moglo završiti sudarom u trenutku kad započne skretanje. Ovo je izuzetak od opšteg pravila da se pretiče s lijeve strane i važi samo kad nema sumnje da vozilo skreće ulijevo, a desno ima dovoljno prostora.

Alkohol usporava reakcije i iskrivljuje procjenu, a vozač toga često nije svjestan. Tačno je da alkohol:

• daje lažni osjećaj sigurnosti, pa vozač vozi brže i rizičnije;
• otežava procjenu odstojanja između vozila;
• produžuje vrijeme reagovanja vozača.

Zato su netačni odgovori da se zaustavni put ili vrijeme reagovanja skraćuju – događa se upravo suprotno: duže reagovanje znači i duži zaustavni put.