Teorija: pitanja i odgovori, stranica 3 od 18

Ne, u vučenom vozilu ne smiju se prevoziti druga lica, osim lica koje njime upravlja. Vuča je opasna radnja: vučeno vozilo je neispravno, teže koči i lakše učestvuje u nezgodi, pa se broj ugroženih lica svodi na najmanju mjeru. Lice koje upravlja vučenim vozilom mora biti u njemu jer upravlja i koči, a svi ostali putnici trebaju preći u drugo vozilo.

Autoputem se ne smiju kretati vozila koja se po Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH ne smatraju motornim vozilima. Autoput je namijenjen brzom saobraćaju motornih vozila, pa bi bicikli, zaprežna vozila i slična vozila na njemu bili velika opasnost i za sebe i za druge. Odgovor sa vozilima koja mogu razviti brzinu veću od 40 km/h nije tačan – takvu brzinu razvija i običan automobil, kojem je autoput upravo namijenjen.

Smjerokazni stubići sa bijelim reflektujućim katadiopterom postavljaju se uz lijevu ivicu kolovoza. Stubići uz desnu ivicu imaju katadiopter drugačije boje, pa noću, kad vidiš samo odsjaje, po boji odmah znaš sa koje strane je ivica kolovoza i lakše pratiš pravac puta. Stubići se ne postavljaju samo ispred opasnih krivina, nego duž puta, tamo gdje treba označiti tok kolovoza.

U ovoj situaciji bezbjednosni trokut postavljaš iza vozila, u vertikalnom položaju, na udaljenosti koja ne smije biti manja od deset metara. Vozilo zaustavljeno na pješačkom prelazu ili blizu njega zaklanja pješake i iznenađuje druge vozače, pa ih treba upozoriti na vrijeme. Trokut postavljen bliže od deset metara ne daje im dovoljno vremena za reakciju. Udaljenost od najmanje 50 m nije ono što propis traži za ovu situaciju u naselju.

Znakovi izričitih naredbi moraju se ponovo postaviti nakon svakog ukrštanja ili spajanja sa drugim putem, ako naredba važi i poslije njega. Vozač koji se na raskrsnici uključi na taj put nije vidio prvi znak, pa bez ponovljenog znaka ne bi znao za zabranu, ograničenje ili obavezu. Ponovljeni znak je i tebi potvrda da naredba i dalje važi. Znakovi opasnosti upozoravaju na određeno mjesto na putu i ne ponavljaju se po ovom pravilu.

Da, na znakovima turističke signalizacije mogu se koristiti simboli sa znakova obavještenja. Tako su simboli, na primjer za benzinsku pumpu, parkiralište, hotel ili restoran, ujednačeni i vozač ih odmah prepoznaje, bez obzira na kojoj tabli se nalaze. Turistička signalizacija vodi do znamenitosti i turističkih sadržaja, a poznati simboli olakšavaju snalaženje i ne odvlače pažnju od vožnje.

Privremeno oduzetu vozačku dozvolu možeš preuzeti u roku od tri dana od organa čije je ovlašćeno lice tu dozvolu oduzelo. Dozvola se privremeno oduzima kad vozač, na primjer, zbog alkohola ili umora nije sposoban za bezbjednu vožnju, a vraća mu se kad razlog prestane. Rokovi od 24 i 48 sati nisu tačni za ovo pravilo.

Oprema, znakovi i oznake za označavanje radova, prepreka i oštećenja kolovoza spadaju u saobraćajnu opremu puta. Tu spadaju, na primjer, ograde, branici, table i konusi kojima se privremeno obezbjeđuje mjesto radova ili prepreke. Svjetlosna signalizacija, poput semafora, i horizontalna signalizacija, odnosno oznake na kolovozu, posebne su vrste signalizacije, pa ti odgovori nisu tačni.

Organizovana kolona pješaka na kolovozu kreće se uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja. Kreće se u istom smjeru kao vozila, pa je vozači koji dolaze iza nje lakše uočavaju i obilaze kao sporu kolonu. Pazi na razliku: pojedinačni pješak koji ide kolovozom kreće se uz lijevu ivicu, da bi vidio vozila koja mu dolaze u susret. Za organizovanu kolonu važi posebno pravilo.

Pješak koji gura bicikl po kolovozu mora se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja. Iako je pješak, sa biciklom zauzima više prostora i kreće se kao biciklista, pa ide u istom smjeru kao vozila. Tako ga vozači lakše predviđaju i obilaze. Za razliku od njega, pješak bez bicikla na kolovozu ide uz lijevu ivicu, prema vozilima koja dolaze u susret.

Znak „Andrejin krst“ postavlja se na udaljenosti koja ne može biti manja od 3 m niti veća od 10 m od najbliže šine. Znak označava neposredno mjesto prelaza puta preko pruge, pa mora biti dovoljno blizu da jasno pokaže gdje je pruga, ali ne toliko blizu da bi vozilo zaustavljeno kod njega bilo ugroženo od voza. Ispred tog znaka moraš stati ako voz nailazi. Udaljenost od 15 m nije tačna.

Kad pješacima u susret dolazi vozilo sa pravom prvenstva prolaza, oni moraju omogućiti tom vozilu nesmetan prolaz. Vozila sa pravom prvenstva, kao što su hitna pomoć, vatrogasci i policija sa uključenim posebnim svjetlosnim i zvučnim znakovima, idu na hitne intervencije. Tada ni pješak nema prednost – mora sačekati da vozilo prođe, pa je odgovor da pješak može nastaviti kretanje pogrešan.

Nosivost je dozvoljena masa do koje vozilo smije da se optereti prema deklaraciji proizvođača vozila. Proizvođač određuje koliko tereta vozilo smije nositi na osnovu njegove konstrukcije: šasije, osovina, kočnica i guma. Vučne osobine vozila i deklaracija proizvođača tereta ne određuju nosivost. Pretovareno vozilo duže koči, teže se njime upravlja i lako dolazi do kvara ili nezgode.

Ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno, u naselju ne smiješ voziti brže od 50 km/h. U naselju ima mnogo pješaka, djece, biciklista, raskrsnica i vozila koja se uključuju u saobraćaj, pa je potrebna manja brzina i kraći zaustavni put. Znakom se brzina može dodatno ograničiti, na primjer kod škola, ali i povećati na pojedinim dionicama. Granica od 40 km/h nije opšte pravilo.

Na raskrsnici ili u susretu sa drugim vozilom moraš propustiti vozilo koje dolazi sa tvoje desne strane, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno. To je pravilo desne strane, koje važi kad prvenstvo prolaza nije uređeno znakovima, semaforom ili policajcem. Brzina drugog vozila ne odlučuje ko ima prednost, a vozilo koje ti dolazi sa lijeve strane mora propustiti tebe.

Kad ti vozač iza da znak da će te preticati, moraš mu olakšati preticanje. To znači da moraš:

• pomjeriti vozilo ka desnoj ivici kolovoza, da dobije više prostora;
• ne povećavati brzinu dok te drugo vozilo pretiče.

Ubrzavanje bi produžilo preticanje i moglo dovesti vozača koji pretiče u sudar sa vozilom iz suprotnog smjera. Odgovaranje zvučnim znakom upozorenja nije potrebno i samo bi zbunilo vozača koji pretiče.

Kad pored kolovoza vidiš djecu koja ne obraćaju pažnju na kretanje vozila, moraš ih upozoriti i biti spreman da staneš. Zato:

• smanji brzinu kretanja vozila;
• upotrijebi zvučni znak upozorenja.

Dijete može u svakom trenutku istrčati na kolovoz, a zvučni znak mu skreće pažnju na vozilo. Pomjeranje ka desnoj ivici kolovoza približilo bi te djeci, a pomjeranje prema sredini kolovoza nije propisana obaveza i ne zamjenjuje smanjenje brzine.

Kad se uređaj za zatvaranje saobraćaja na pružnom prelazu počne spuštati, moraš se zaustaviti. Spuštanje branika ili polubranika znači da voz uskoro nailazi, a voz ima veoma dug zaustavni put i ne može stati zbog tebe. Samo smanjenje brzine nije dovoljno, a žurba da pređeš prije nego što se branik spusti opasna je po život i zabranjena. Sačekaj da se branik potpuno podigne.

Ne, motorno vozilo koje vuče neispravno motorno vozilo ne smije se uključiti na autoput, bez obzira na vidljivost. Vučena kompozicija se kreće sporo, teže koči i manje je stabilna, a ostala vozila na autoputu voze velikim brzinama, pa bi razlika u brzini lako izazvala sudar. Dobra vidljivost ne uklanja ovu opasnost, zato je odgovor „samo u uslovima dobre vidljivosti“ netačan.

Učesnik u saobraćajnoj nezgodi sa poginulim ili povrijeđenim licima ili većom materijalnom štetom ne smije konzumirati alkohol dok se ne izvrši uviđaj. Prilikom uviđaja provjerava se da li je učesnik bio pod djelovanjem alkohola u trenutku nezgode, a alkohol popijen poslije nezgode onemogućio bi tačnu provjeru. Zato nije dozvoljena ni mala količina, poput 0,3 g/kg.

Da, ako su ti za bezbjedno upravljanje vozilom neophodna pomagala, dužan si ih koristiti dok voziš. To su, na primjer, naočale, kontaktna sočiva ili slušni aparat, a takva obaveza se upisuje i u vozačku dozvolu. Bez njih ne vidiš ili ne čuješ dovoljno dobro, pa ugrožavaš sebe i druge. Ako voziš bez propisanog pomagala, činiš prekršaj.

Da, danju van naselja, prije dolaska na prevoj na kojem je otežano mimoilaženje, dužan si upotrijebiti zvučni znak upozorenja. Na prevoju ne vidiš vozilo koje dolazi sa druge strane, a put je uzak, pa zvučnim znakom upozoravaš vozače iz suprotnog smjera da nailaziš. Ovo je izričito propisano, zato su odgovori da nisi dužan ili da nije regulisano netačni. Noću se umjesto zvučnog koristi svjetlosni znak upozorenja.

Ne, na vozilima registrovanim u BiH nije dozvoljeno isticati međunarodnu oznaku druge države. Međunarodna oznaka pokazuje u kojoj je državi vozilo registrovano, pa bi oznaka druge države davala pogrešan podatak policiji i drugim učesnicima u saobraćaju. Zabrana važi uvijek, a ne samo kad vozilo napušta teritoriju BiH, zato je odgovor koji je veže samo za izlazak iz zemlje netačan.

Vlasnik je dužan odjaviti vozilo u roku od 15 dana ako je prodato, uništeno ili otpisano. Odjavom se ažurira evidencija vozila, pa se zna ko je stvarni vlasnik i koja vozila više ne učestvuju u saobraćaju. Ako prodato vozilo ne odjaviš na vrijeme, u evidenciji se i dalje vodiš kao njegov vlasnik, što ti može stvoriti probleme. Rokovi od 30 dana i 12 mjeseci nisu tačni.

Kolovoz je dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj motornih vozila. Riječ „prvenstveno“ znači da se kolovozom, pod određenim uslovima, kreću i druga vozila, pa i pješaci kad nema trotoara. Dio puta namijenjen kretanju pješaka je trotoar, a bočni dijelovi puta, poput bankine, nisu kolovoz, pa ti odgovori opisuju druge dijelove puta.