Teorija: pitanja i odgovori, stranica 1 od 18

Vozač je samo lice koje na putu upravlja vozilom. Nije bitno da li upravlja automobilom, motociklom, traktorom ili biciklom – vozač je onaj ko vozilom upravlja i odgovara za njegovo kretanje. Ostala lica koja se nalaze u vozilu su putnici, pa odgovor da je vozač svako lice u vozilu nije tačan. Ova razlika je važna jer se obaveze vozača, poput vozačke dozvole, zabrane alkohola i poštovanja brzine, odnose na onoga ko upravlja.

Preglednost je prostor koji učesnik u saobraćaju može vidjeti sa mjesta na kojem se nalazi. To je opšti pojam: odnosi se na svakog učesnika i na svako mjesto na putu, ne samo na raskrsnicu. Odgovori koji pominju raskrsnicu i 25 m pogrešno ga sužavaju na jednu situaciju i jednu udaljenost. Što je preglednost manja, na primjer u krivini, na prevoju ili kod zaklonjene raskrsnice, to moraš voziti sporije i opreznije.

Novi javni putevi, osim lokalnih, moraju podnijeti osovinsko opterećenje od najmanje 11,5 t po osovini. Ovaj zahtjev postoji da bi putevi izdržali saobraćaj teških teretnih vozila i autobusa bez oštećenja kolovoza i konstrukcije puta. Vrijednosti od 10 t i 11 t su manje od propisane, pa nisu tačne. Lokalni putevi su izuzeti iz ovog pravila, kako stoji i u samom pitanju. Zapamti broj 11,5 t po osovini.

Iznad kolovoza javnog puta mora postojati slobodan prostor visine najmanje 4,5 m, mjereno od najviše tačke kolovoza. Ta visina omogućava da ispod mostova, nadvožnjaka, kablova ili grana bezbjedno prođu i najviša vozila, poput kamiona i autobusa. Visina od 4 m je manja od propisane, a 6 m nije propisani minimum. Ako je slobodna visina na nekom mjestu manja, to mora biti označeno saobraćajnim znakom.

Djeca u saobraćaju najčešće reaguju spontano i nepredvidivo. Dijete može iznenada istrčati na kolovoz za loptom, drugom ili ljubimcem, ne procjenjuje dobro brzinu i udaljenost vozila i još ne poznaje pravila. Zato ne smiješ očekivati da će se ponašati razumno, staloženo ili u skladu sa propisima. Kad vidiš djecu pored puta, smanji brzinu, budi spreman na naglo zaustavljanje i računaj na njihov najneočekivaniji potez.

Krutom vezom ne smije se vući motorno vozilo teže od vučnog vozila ako mu je neispravna pomoćna kočnica. Kruta veza prenosi sve sile između dva vozila. Teže vozilo koje se ne može samo pouzdano zakočiti i zadržati gurnulo bi lakše vučno vozilo pri kočenju ili na nizbrdici, pa bi kompozicija mogla izgubiti stabilnost. Odgovor koji pominje vozilo sa ispravnim uređajem za upravljanje nije tačan, jer ispravan upravljač nije razlog za zabranu vuče.

Zaustavljanje je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do 5 minuta, osim prekida radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj. Ako vozilo stoji duže od 5 minuta, to više nije zaustavljanje nego parkiranje, pa je odgovor sa 15 minuta pogrešan. Kad staneš na crvenom svjetlu, ispred znaka „Stop“ ili da propustiš pješaka, to se ne smatra zaustavljanjem u smislu propisa.

Put sa jednosmjernim saobraćajem ima jednu kolovoznu traku. Pazi na razliku pojmova: kolovozna traka je dio kolovoza namijenjen saobraćaju vozila u jednom smjeru, a ona se može sastojati od jedne ili više saobraćajnih traka. Zato jednosmjerni put može imati dvije ili tri saobraćajne trake, ali je to i dalje samo jedna kolovozna traka. Odgovori sa dvije ili više kolovoznih traka miješaju ova dva pojma.

Posebni objekat na putu je oprema postavljena radi smanjenja brzine vozila na mjestima gdje je posebno ugrožena bezbjednost učesnika u saobraćaju. Primjer su vještačke izbočine, takozvani ležeći policajci, ispred škola ili u stambenim zonama. Zaštitne ograde i naplatne rampe spadaju u drugu opremu i objekte puta i ne služe za usporavanje vozila na opasnim mjestima, pa taj odgovor nije tačan. Kad nailaziš na takav objekat, na vrijeme smanji brzinu.

Vozilo je svako prevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih stolica bez motora za nemoćna lica i dječijih prevoznih sredstava. Dakle, vozilo nije samo motorno vozilo za prevoz lica: vozila su i bicikl, zaprežna kola, prikolica, traktor ili radna mašina. Zato je odgovor koji pojam svodi na motorna vozila za prevoz lica preuzak. Invalidska kolica bez motora i dječija kolica se ne smatraju vozilima.

Dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila naziva se kolovoz. Kolovoz se dalje dijeli: kolovozna traka je dio kolovoza za saobraćaj u jednom smjeru, a saobraćajna traka je uzdužni dio kolovoza dovoljno širok za jedan red vozila. Zato su odgovori „kolovozna traka“ i „saobraćajna traka“ pogrešni – to su samo dijelovi kolovoza, a ne cijela površina puta namijenjena vozilima.

Ne, motorno vozilo koje vuče neispravno motorno vozilo ne smije se uključiti na autoput. Na autoputu se vozi velikim brzinama, a vučena kompozicija je spora, teže koči i manje je stabilna, pa bi razlika u brzini lako izazvala sudar. Ovo pitanje je propisom izričito uređeno, zato odgovor da nije regulisano nije tačan, kao ni odgovor da je takvo uključivanje dozvoljeno.

Kad dolaziš u susret vozilu za prevoz djece koje je zaustavljeno na kolovozu puta sa dvije saobraćajne trake dok djeca ulaze ili izlaze, moraš zaustaviti vozilo. Djeca često pretrčavaju kolovoz ispred ili iza takvog vozila, ne gledajući ima li saobraćaja. Samo smanjenje brzine ili zaustavljanje „po potrebi“ nije dovoljno, jer ne možeš predvidjeti kada će dijete istrčati. Kretanje nastavi tek kad djeca završe ulazak ili izlazak i kad je bezbjedno.

Saobraćajna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolovoza dovoljno širok za nesmetan saobraćaj jednog reda vozila. Bitno je da traka ne mora biti označena linijama – i na putu bez oznaka postoje saobraćajne trake. Ona nije namijenjena samo motornim vozilima, nego svim vozilima, pa je odgovor koji pominje samo motorna vozila netačan. Saobraćajnu traku određuje širina dovoljna za jedan red vozila.

Žuto trepćuće svjetlo znači da semafor ne reguliše saobraćaj i da se moraš kretati sa naročitom opreznošću. Prvenstvo prolaza tada određuju saobraćajni znakovi ili opšta pravila, na primjer pravilo desne strane. Žuto trepćuće svjetlo ne najavljuje ni crveno ni zeleno svjetlo – u redovnom radu semafora promjenu najavljuje stalno, netrepćuće žuto svjetlo. Zato prije raskrsnice smanji brzinu i provjeri ko ima prednost.

Na autoputu ne smiješ voziti unazad niti se polukružno okretati. Obje radnje su zabranjene zbog velikih brzina, jer vozači nemaju vremena da reaguju na vozilo koje se kreće suprotno toku saobraćaja ili presijeca kolovoz:

• kretanje vozilom unazad je zabranjeno, čak i ako si promašio izlaz;
• polukružno okretanje je zabranjeno, pa i preko razdjelnog pojasa.

Mijenjanje saobraćajne trake je, naprotiv, dozvoljeno, uz pokazivač pravca i provjeru u ogledalima.

Ako ti se u roku od jedne godine odredi najmanje 10 kaznenih bodova, slijede dvije mjere:

• vozačka dozvola ti se oduzima na 30 dana;
• upućuješ se na provjeru poznavanja saobraćajnih propisa.

Cilj nije samo kazna, već i da obnoviš znanje propisa prije nego što ponovo sjedneš za volan. Oduzimanje na 60 dana nije mjera za ovaj slučaj – ono slijedi tek ako ti se u roku od dvije godine ponovo odredi najmanje 10 bodova.

Ako na provjeri poznavanja saobraćajnih propisa ne pokažeš potrebno znanje, ponovo joj možeš pristupiti poslije isteka 15 dana od dana prethodne provjere. To vrijeme služi da obnoviš i naučiš gradivo koje nisi znao. Rok od 30 dana nije tačan za ovu situaciju. Zapamti i da se rok produžava ako ni poslije dvije provjere ne pokažeš dovoljno znanja – tada čekaš dva mjeseca.

Uređaj za upravljanje mora biti pouzdan i omogućiti lako, brzo i sigurno upravljanje vozilom. Zato propis traži da:

• vozač može lako, brzo i na siguran način mijenjati pravac i smjer kretanja vozila;
• se prednji točkovi, kad pustiš točak upravljača pri kretanju po ravnoj vodoravnoj površini, sami vrate u položaj za pravolinijsko kretanje.

Veliki slobodni hod točka upravljača, veći od 30°, znači da vozilo kasno reaguje na okretanje upravljača – to je neispravnost, a ne zahtjev.

Stop-svjetla ne moraju imati vozila koja na ravnom putu ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h. Takva vozila voze sporo, pa im je zaustavni put kratak i vozači iza njih imaju dovoljno vremena da reaguju na njihovo kočenje. Brža vozila moraju imati stop-svjetla, jer ona upozoravaju vozače iza da vozilo usporava. Granica od 30 km/h nije tačna za ovo pravilo.

Radna mašina po svojim konstrukcionim osobinama ne može razviti brzinu veću od 30 km/h. To je dio definicije radne mašine – motornog vozila namijenjenog prvenstveno za izvođenje radova, poput bagera, valjka ili viljuškara, a ne za prevoz. Zbog male brzine radna mašina je na putu spora prepreka, pa na to računaj kad je sustigneš. Vrijednosti od 25 i 40 km/h nisu dio ove definicije.

Centralni registar je evidencija o svim vozačima i vozilima. U njemu se na jednom mjestu vode podaci o vozačima i vozačkim dozvolama, kao i o registrovanim vozilima, što je važno za bezbjednost saobraćaja i rad nadležnih organa u BiH. Odgovori koji kažu samo o vozačima ili samo o vozilima nisu potpuni, jer registar obuhvata obje vrste podataka.

Brzi put, u pravilu, nema zaustavnih traka. Po tome se razlikuje od autoputa, koji ima traku za prinudno zaustavljanje. Brzi put je namijenjen saobraćaju motornih vozila i označen je posebnim znakom, ali je jednostavnije izgrađen od autoputa. Zato na brzom putu posebno pazi gdje bi mogao bezbjedno stati ako ti se vozilo pokvari.

Međunarodna vozačka dozvola izdaje se na period od dvije godine, odnosno na period propisan međunarodnim ugovorom. Ona nije samostalna dozvola, nego potvrda tvoje nacionalne vozačke dozvole za upotrebu u drugim državama, pa je u inostranstvu nosiš zajedno sa domaćom. Rokovi od jedne i tri godine nisu tačni prema ovom propisu.

C1 podkategorija ti daje pravo da upravljaš vozilima čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg, a manja od 7.500 kg. To su manja teretna vozila, teža od onih koja smiješ voziti sa B kategorijom. Odgovor o vozilima sa više od osam, a manje od šesnaest sjedišta pored vozača opisuje manje autobuse, odnosno podkategoriju D1, a ne C1. Slovo C označava teretna vozila, a D vozila za prevoz lica.