Pravila saobraćaja: pitanja i odgovori, stranica 4 od 4

Odstojanje na kojem učesnik u saobraćaju može jasno vidjeti kolovoz je vidljivost.

Vidljivost i preglednost se razlikuju:

• vidljivost zavisi od vremenskih i drugih prilika (magla, kiša, snijeg, dim) i govori koliko daleko jasno vidiš kolovoz;
• preglednost zavisi od fizičkih prepreka (krivina, prevoj, zgrade, rastinje) i govori koliko daleko, uz normalnu vidljivost, vidiš druge učesnike i prepreke.

Vidno polje je prostor koji obuhvataš pogledom, a ne odstojanje do kojeg vidiš kolovoz.

Gdje ne postoji posebna staza ili traka, za vožnju bicikla može se koristiti kolovoz u širini do 1 metra od desne ivice kolovoza.

Biciklista vozi uz desnu ivicu kolovoza, da bi ga ostala vozila mogla bezbjedno preticati. Zato zakon dio kolovoza koji smije koristiti ograničava na jedan metar od desne ivice. Širine od 1,2 i 1,5 metara nijesu propisane. Kad ti pretičeš biciklistu, ostavi mu dovoljno bočnog rastojanja.

Brzina vozila koje van naselja prevozi opasne materije ograničena je na 70 km/h.

Pri nezgodi vozila sa opasnim materijama posljedice mogu biti teške: požar, eksplozija, trovanje ili zagađenje. Zato zakon teretna vozila koja prevoze opasne materije ograničava na 70 km/h, i to i na putu gdje je drugima dozvoljena veća brzina. Opšte ograničenje van naselja od 80 km/h za ova vozila ne važi. Za opasne materije klase 6.1, otrove, granica je još niža: 60 km/h.

Vozilom se smiješ uključiti u saobraćaj kad se uvjeriš da time ne ometaš druge i kad ih o tome obavijestiš na propisan način.

Sa mjesta na kojem si stajao ili sa površine na kojoj se ne vrši saobraćaj uključuješ se tek kad provjeriš da nećeš ometati vozila i pješake. Namjeru najavljuješ pokazivačem pravca, a ako on ne postoji, znakom rukom. Sam pokazivač pravca ti ne daje pravo da se uključiš, a zvučni signal i svi pokazivači pravca ne služe za ovu radnju. Kad je preglednost loša, npr. pri izlasku iz dvorišta, uključuješ se uz pomoć lica van vozila koje ti daje znake.

Kad se dijete prevozi u bezbjednosnom sjedištu, mora biti vezano sigurnosnim pojasom.

Bezbjednosno sjedište štiti dijete samo ako je ono u njemu vezano: pri sudaru ili naglom kočenju nevezano dijete ispada iz sjedišta i biva bačeno po vozilu. Zato nije dovoljno da je sjedište pričvršćeno pojasom vozila – sjedište mora biti pričvršćeno, a dijete u njemu vezano. Dijete do pet godina mora se prevoziti u bezbjednosnom sjedištu.

Na javnom putu na kojem su kolovozne trake fizički odvojene smiješ se kretati desnom kolovoznom trakom.

Kad su kolovozne trake odvojene razdjelnim pojasom, ogradom i sl., svaka služi samo za jedan smjer. Zakon zabranjuje kretanje kolovoznom trakom namijenjenom za saobraćaj vozila iz suprotnog smjera, pa ti, gledano u smjeru kretanja, ostaje desna kolovozna traka. Lijeva kolovozna traka je za vozila iz suprotnog smjera; ulaskom u nju vozio bi im u susret.

Lice koje se prevozi vozilom ne smije da ometa vozača u upravljanju.

Putnik ne smije odvlačiti pažnju vozača, dirati volan ili komande, niti uticati na njega da vozi na način koji umanjuje bezbjednost, npr. nagovarati ga na brzu vožnju. Pisanje poruka na telefonu i slušalice putniku nijesu zabranjeni, jer on ne upravlja vozilom; zabrana korišćenja telefona bez opreme za slobodne ruke odnosi se na vozača.

Kad se krećeš vozilom unazad, dužan si da propustiš vozilo koje dolazi iza tvog vozila.

Vožnja unazad je neuobičajena radnja pri kojoj vozač slabije vidi, pa onaj ko vozi unaprijed ima prednost. Ako se iza tebe pojavi vozilo, zaustaviš se i propustiš ga. Za vrijeme kretanja unazad uključuješ sve pokazivače pravca, a ne samo lijevi.

Sredstvo kojim se ometa rad uređaja za mjerenje brzine ne smije se koristiti niti nalaziti u vozilu.

Zabrana je potpuna: takav uređaj ne smiješ ni koristiti ni imati u vozilu, bez obzira na to da li na putu postoji dopunska tabla „radarska kontrola“. Ista zabrana važi i za uređaje kojima se otkriva rad uređaja za mjerenje brzine i drugih uređaja za otkrivanje prekršaja. Zabranjeno je i stavljati ih u promet ili ih reklamirati.

Kad se nađeš na kolovozu van svog vozila, dužan si da nosiš prsluk sa svjetlosno reflektujućim osobinama.

Pri kvaru ili nezgodi stojiš na kolovozu gdje te vozači ne očekuju, a reflektujući prsluk te čini vidljivim izdaleka, naročito noću i po lošem vremenu. Zato je prsluk obavezan dio opreme vozila. Pokreti rukama ne zamjenjuju prsluk; uz to postavljaš sigurnosni trougao i uključuješ sve pokazivače pravca.

Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreću ulijevo, mimoilaze se sa desne strane.

Zakon propisuje da vozač vozilo iz suprotnog smjera propušta sa svoje desne strane. To znači da svaki vozač skreće ispred onog drugog, bez obilaženja oko njega, pa se putanje ne sijeku. Mimoilaženje sa lijeve strane značilo bi da vozila obilaze jedno oko drugog i ukrštaju putanje. Nije tačno ni da se mogu mimoići sa obje strane, po izboru vozača.

U toku kretanja za vrijeme magle na vozilu moraju biti uključena oborena svijetla.

U magli se svjetlost velikih svijetla odbija od kapljica vode i stvara bijeli zid ispred tebe, pa vidiš još manje, a zasljepljuješ i druge. Zato voziš sa oborenim svijetlima, a uz njih možeš uključiti i svijetla za maglu. Pokazivači pravca služe za najavu radnje; sve pokazivače pravca uključuješ tek u izrazito gustoj magli, kao dodatno upozorenje, a ne umjesto svijetla.

Vozač koji se približava raskrsnici dužan je da prilagodi vožnju uslovima saobraćaja na raskrsnici.

Na raskrsnici se ukrštaju putanje vozila i pješaka, pa voziš brzinom pri kojoj se možeš zaustaviti i propustiti vozila koja imaju prvenstvo prolaza, a na vrijeme se prestrojiš u traku za smjer u kojem nastavljaš. Ubrzavanje da bi što prije prošao je opasno, a brzina iz opšteg ograničenja često je prevelika za bezbjedan prolazak kroz raskrsnicu.