Pravila saobraćaja: pitanja i odgovori, stranica 2 od 4

Zvučni znak upozorenja moraš upotrijebiti na putu van naselja prije nailaska u nepreglednu i uzanu krivinu.

U takvoj krivini ne vidiš vozilo koje ti dolazi u susret, a mimoilaženje je otežano, pa sirenom unaprijed najavljuješ da dolaziš. Isto važi pred prevojem na kojem je mimoilaženje otežano. Pred ulazom u neosvijetljen tunel i pred raskrsnicom u naselju takve obaveze nema: tu se oslanjaš na svijetla, pažnju i prilagođenu brzinu.

Vozilo na motorni pogon ne smije da vuče motocikl, moped, kao ni laki ni teški tricikl.

Ova vozila nijesu dovoljno stabilna da bi se vukla užetom ili krutom vezom: pri trzaju ili kočenju vozač na dva ili tri točka lako izgubi ravnotežu. Teretno i putničko vozilo mogu se vući kad zbog neispravnosti ne mogu sama da se kreću, uz propisane uslove; teretno vozilo, na primjer, ne smije se vući užetom.

Pješak se ne smije kretati po kolovozu autoputa.

Na autoputu se vozi velikom brzinom i vozači ne očekuju pješake, pa bi pješak na kolovozu bio u smrtnoj opasnosti. Ista zabrana važi i za brzu saobraćajnicu; izuzeci su npr. policijski službenik na dužnosti, radnici na putu i vozač čije je vozilo prinudno zaustavljeno. Na ostalim putevima van naselja pješak ide uz lijevu ivicu kolovoza, ali uz desnu smije kad je to bezbjednije, a organizovana kolona ide uz desnu ivicu. Zato mu ni kretanje desnom stranom kolovoza ni kretanje u koloni nije uvijek zabranjeno.

Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza smije da se pretiče sa desne strane.

Inače se pretiče slijeva, ali vozilo na šinama na sredini kolovoza zakon izričito zabranjuje preticati sa lijeve strane: tako bi zašao na dio kolovoza za vozila iz suprotnog smjera. Zato ga pretičeš zdesna, uz pažnju na putnike koji idu ka vozilu ili od njega. Nije tačno ni da ga smiješ preticati sa bilo koje strane.

Na brzoj saobraćajnici vozač ne smije da vrši polukružno okretanje.

Na brzoj saobraćajnici i autoputu vozila se kreću velikim brzinama, pa bi okretanje preko kolovoza izazvalo opasnost od teškog sudara. Zato je polukružno okretanje tu uvijek zabranjeno, bez obzira na to da li nekoga ugrožavaš i da li su uključeni svi pokazivači pravca. Na tim putevima zabranjeno je i kretanje unazad. Ako promašiš izlaz, voziš do sljedećeg.

Crveno i plavo trepćuće svijetlo koja se naizmjenično pale su svjetlosni znaci vozila pod pratnjom.

Vozilo pod pratnjom prate policijska ili vojna vozila, a njihovi posebni znaci su crveno i plavo trepćuće svijetlo i sirena. Kad ih vidiš, moraš ih propustiti, po potrebi se zaustaviti ili skloniti sa kolovoza i nastaviti tek kad prođu sva vozila pod pratnjom. Vozila sa prvenstvom prolaza (policija, hitna pomoć, vatrogasci) daju plavo trepćuće ili rotaciono svijetlo i sirenu, bez crvenog.

Dok te drugo vozilo pretiče, ne smiješ da povećavaš brzinu.

Vozač koji pretiče računa na to da ćeš zadržati brzinu; ako ubrzaš, produžavaš mu preticanje, pa može ostati na suprotnoj strani kolovoza ispred vozila koje dolazi u susret. Smanjiti brzinu smiješ, i to često pomaže da se preticanje bezbjedno završi. Kad ti je dat znak za preticanje, pomjeriš vozilo ka desnoj ivici kolovoza.

Okretanje vozila za 180° iz dotadašnjeg smjera radi uključivanja u suprotni saobraćajni tok je polukružno okretanje.

Polukružnim okretanjem mijenjaš smjer i nastavljaš suprotnim smjerom. Lijevo skretanje je promjena pravca ulijevo, npr. na raskrsnici ili u bočni put, a ne povratak u suprotni smjer. Polukružno okretanje je zabranjeno u tunelu, na mostu, vijaduktu, podvožnjaku i nadvožnjaku, u uslovima smanjene vidljivosti, na nepreglednom mjestu, gdje put nije dovoljno širok i gdje je to zabranjeno znakom.

Mladi vozač ne smije na magistralnom putu voziti brže od 70 km/h.

Mladi vozač je vozač do 24 godine života. Zbog manjeg iskustva zakon njemu, kao i vozaču početniku, ograničava brzinu: najviše 70 km/h na putu, a na autoputu najviše 100 km/h. Ostali vozači na magistralnom putu van naselja smiju voziti do 80 km/h, ali to se na mladog vozača ne odnosi. Ograničenja od 50 i 60 km/h nijesu propisana za ovaj slučaj; 50 km/h je opšte ograničenje u naselju.

Noću u naselju vozač može upotrijebiti svjetlosni znak upozorenja prilikom preticanja drugog vozila.

Svjetlosni znak upozorenja daje se uzastopnim ili naizmjeničnim paljenjem dugih svijetla. Noću njime možeš zamijeniti sirenu, a u naselju i upozoriti vozača ispred sebe da ga pretičeš. Pri mimoilaženju sa vozilom ili pješakom on nije predviđen, jer bi zasljepljivao onoga ko ti dolazi u susret: ovaj znak uvijek daješ tako da ne zaslijepiš vozače iz suprotnog smjera.

Na raskrsnici sa horizontalnom i svjetlosnom signalizacijom postupaš prema značenju svjetlosne signalizacije.

Svjetlosni znak semafora ima prednost i nad ostalim saobraćajnim znakovima i oznakama na kolovozu i nad pravilima saobraćaja. Zato, dok semafor radi, ne primjenjuješ pravilo propuštanja vozila sa desne strane, a oznake na kolovozu ne mogu promijeniti ono što ti semafor nalaže. Iznad semafora su samo znaci ovlašćenog policijskog službenika.

Mladi vozač ne smije, osim na autoputu, voziti brže od 70 km/h.

Mladi vozač je vozač do 24 godine života. Zakon njemu i vozaču početniku propisuje posebna, niža ograničenja: najviše 70 km/h na putu, a na autoputu najviše 100 km/h. Granica od 100 km/h zato važi samo za autoput, a 80 km/h je opšte ograničenje za ostale vozače van naselja. Naravno, i mladi vozač mora poštovati niža ograničenja, npr. 50 km/h u naselju.

Kad se približavaš obilježenom pješačkom prelazu, moraš prilagoditi brzinu tako da se u svakoj situaciji možeš bezbjedno zaustaviti.

Pješak može stupiti na prelaz u posljednjem trenutku, a ti moraš propustiti pješaka koji je već stupio, stupa ili pokazuje namjeru da stupi na prelaz. Zakon ne propisuje određenu brzinu, npr. 30 km/h: potrebna brzina zavisi od preglednosti, gustine saobraćaja i ponašanja pješaka. Nastaviti kretanje „bez obzira na saobraćajnu situaciju“ pred pješačkim prelazom nikad nije ispravno.

Brzina teretnog motornog vozila čija je najveća dozvoljena masa do 7.500 kg ograničena je na 80 km/h.

Pored opštih ograničenja, zakon propisuje i ograničenja prema vrsti vozila. Teretna vozila do 7.500 kg ne smiju ići brže od 80 km/h, a teža, preko 7.500 kg, i teretna vozila sa priključnim vozilom najviše 70 km/h. Ovo ograničenje važi i na putu gdje je ostalima dozvoljena veća brzina, npr. na autoputu. Granica od 60 km/h odnosi se na teretna vozila koja prevoze otrove.

Prekid kretanja vozila duži od pet minuta, osim prekida radi postupanja po znaku ili pravilu saobraćaja, je parkiranje vozila.

Zakon razlikuje dvije vrste prekida kretanja prema trajanju:

• zaustavljanje – prekid do pet minuta;
• parkiranje – prekid duži od pet minuta.

Kad staneš zbog crvenog svijetla, znaka „obavezno zaustavljanje“ ili da propustiš drugo vozilo, to nije ni zaustavljanje ni parkiranje u smislu zakona, nego postupanje po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj.

Brzina autobusa u javnom gradskom prevozu putnika ograničena je do 50 km/h.

U gradskim autobusima putnici često stoje, a autobus stalno staje i polazi sa stajališta, pa bi pri naglom kočenju na većoj brzini putnici mogli pasti i povrijediti se. Zato zakon gradske autobuse, kao i autobuse i trolejbuse sa mjestima za stajanje, ograničava na 50 km/h. Ostali autobusi smiju ići do 80 km/h, a autobusi za organizovani prevoz djece do 70 km/h.

Noću umjesto zvučnog znaka upozorenja možeš upotrijebiti svjetlosni znak upozorenja.

Svjetlosni znak upozorenja daješ uzastopnim ili naizmjeničnim paljenjem dugih svijetla, pazeći da ne zaslijepiš vozače iz suprotnog smjera. Noću je takav bljesak dobro uočljiv, pa zamjenjuje sirenu. Dnevna svijetla i svijetla za maglu nijesu znak upozorenja: dnevna svijetla služe da te drugi vide danju, a svijetla za maglu koriste se samo po magli ili u smanjenoj vidljivosti.

Površina na sredini kolovoza sa jednosmjernim saobraćajem može se obilaziti sa lijeve ili desne strane, ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.

Na putu sa dvosmjernim saobraćajem takvu površinu (npr. ostrvo) moraš obilaziti zdesna, da ne bi zašao u suprotni smjer. Na jednosmjernom putu vozila sa obje strane idu u istom smjeru, pa obilaženje slijeva nikoga ne dovodi u susret, i zato su dozvoljene obje strane. Ako postavljeni znak pokazuje stranu obilaženja, poštuješ znak.

Na putu za saobraćaj u oba smjera sa tri saobraćajne trake ne smiješ da koristiš saobraćajnu traku uz lijevu ivicu kolovoza.

Traka uz lijevu ivicu, gledano u tvom smjeru, namijenjena je vozilima iz suprotnog smjera. Srednju traku smiju koristiti vozila iz oba smjera, npr. za preticanje, pa u njoj pazi na vozila koja dolaze u susret. Traku uz desnu ivicu kolovoza smiješ i treba da koristiš, pa nije tačno da je ona zabranjena, a ni da smiješ koristiti bilo koju traku.

Na raskrsnici si dužan da propustiš vozilo koje nailazi sa tvoje desne strane.

To je pravilo desne strane i primjenjuje se kad raskrsnica nije regulisana policijskim službenikom, semaforom ni saobraćajnim znakovima. Vozilo slijeva propušta tebe, jer si mu ti sa desne strane. Nije tačno da moraš propustiti sva vozila: to važi, na primjer, kad ulaziš na put sa prvenstvom prolaza. Izuzetak od pravila desne strane je vozilo koje se kreće po šinama, koje ima prvenstvo bez obzira na stranu.

Kad se putničko vozilo vuče užetom, odstojanje između vučnog i vučenog vozila iznosi od 3 do 5 metara.

Uže ne drži razmak, pa bi na manjem odstojanju vučeno vozilo pri kočenju lako udarilo u vučno. Na većem odstojanju vozač vučenog vozila teže prati vučno vozilo i kontroliše uže. Zato je propisan razmak od 3 do 5 metara. Kad se vuče krutom vezom, koja drži stalan razmak, odstojanje može biti i manje od 3 metra.

U vozilu sa ugrađenim sigurnosnim pojasevima pojas u toku vožnje moraju da koriste vozač i putnici.

Obaveza važi za svako sjedište na kojem postoji pojas, i naprijed i pozadi. Putnik na zadnjem sjedištu bez pojasa pri sudaru biva bačen naprijed i može teško povrijediti sebe, ali i vozača ili suvozača ispred sebe. Zato nije dovoljno da se vežu samo vozač ili samo vozač i suvozač.

Kad se vozilo za organizovani prevoz djece zaustavi na kolovozu radi ulaska ili izlaska djece, vozač mora uključiti sve pokazivače pravca.

Svi pokazivači pravca upozoravaju ostale vozače da je vozilo stalo i da se oko njega kreću djeca, koja mogu iznenada izaći na kolovoz. Lijevi ili desni pokazivač samo najavljuje skretanje ili uključivanje u saobraćaj, pa bi drugi pogrešno shvatili namjeru. Na putu sa po jednom saobraćajnom trakom u svakom smjeru vozači ostalih vozila moraju se zaustaviti dok djeca ulaze ili izlaze.

U naselju saobraćajni znak može motornim vozilima odrediti ograničenje brzine najviše do 80 km/h.

Opšte ograničenje u naselju je 50 km/h i važi kad znaka nema. Kad saobraćajno-tehnički elementi puta to omogućavaju, znakom se može dozvoliti i veća brzina, ali nikad iznad 80 km/h. Zato je 80 km/h gornja granica za znak u naselju, 50 km/h opšte zakonsko ograničenje, a 60 km/h samo jedna od mogućih vrijednosti na znaku.

Vozač vozila za organizovani prevoz djece, kad ga zaustavi na kolovozu radi ulaska ili izlaska djece, mora uključiti sve pokazivače pravca.

Svi uključeni pokazivači pravca jasno govore ostalima da vozilo stoji i da je oko njega opasnost. Djeca su nepažljiva i mogu istrčati ispred ili iza vozila, pa drugi vozači moraju usporiti i biti spremni da stanu. Samo lijevi ili samo desni pokazivač najavljuje radnju, npr. skretanje ili uključivanje u saobraćaj, a ne upozorava na opasnost. Takvo vozilo mora biti obilježeno i posebnim znakom.