Vozilo i prva pomoć: pitanja i odgovori, stranica 1 od 2

Pod uređajem na vozilu koji omogućava normalnu vidljivost smatra se vjetrobran. Kroz vjetrobran vozač gleda put ispred sebe, pa on mora biti providan, čist i neoštećen u polju vidljivosti. U te uređaje spadaju i brisači, perači i ogledala za posmatranje puta iza vozila.

Svjetlo za maglu i poziciono svjetlo nisu uređaji za vidljivost vozača, nego uređaji za osvjetljavanje puta i označavanje vozila, da ga drugi vide.

Svjetlost pokazivača pravca mora da bude žute boje. I sprijeda, i pozadi, i sa strane vozila pokazivači pravca trepću žutim, odnosno narandžastim svjetlom, pa se jasno razlikuju od bijelih svjetala sprijeda i crvenih pozadi.

Tako drugi učesnici odmah prepoznaju da namjeravaš skrenuti, prestrojiti se ili krenuti sa mjesta. Bijela boja pripada svjetlima sprijeda i svjetlu za vožnju unazad, a crvena svjetlima na zadnjoj strani.

Protiv blokirajući sistem (ABS) je dio sistema za kočenje. Pri naglom kočenju ABS sprječava da se točkovi blokiraju, pa vozilo ostaje upravljivo i možeš da zaobiđeš prepreku dok kočiš.

Kad kočiš vozilom sa ABS-om, snažno pritisni pedalu i drži je, i ne iznenadi se ako osjetiš vibracije pod nogom. ABS nema veze sa osvjetljavanjem kolovoza ni sa prenosom snage na točkove.

Pod imobilizacijom podrazumijevamo stavljanje povrijeđenog dijela tijela u stanje mirovanja. Kod preloma, iščašenja ili težeg uganuća povrijeđeni dio se učvrsti udlagom, zavojem ili improvizovanim sredstvom, da se ne bi pomjerao.

Tako se smanjuju bol i krvarenje i sprječava da se povreda pogorša, npr. da prelomljena kost ošteti krvne sudove i nerve. Stavljanje sterilne gaze je previjanje rane, a vraćanje svijesti nije imobilizacija.

Kod normalne zdrave osobe srce kuca 60 do 80 puta u jednom minutu. Puls se broji na zglobu ruke ili na vratu i izražava brojem otkucaja u minuti.

Šezdeset otkucaja u jednoj sekundi nije moguće, a više od 100 otkucaja u minuti kod osobe u mirovanju je ubrzan rad srca, koji može biti znak šoka, gubitka krvi ili druge opasnosti. Kod povrijeđenog zato prati puls i disanje dok ne stigne hitna pomoć.

Slobodan hod točka upravljača na vozilu na motorni pogon ne smije biti veći od 30 stepeni. Slobodan hod je dio okreta točka upravljača za koji se točkovi vozila još ne pomjeraju.

Mali slobodan hod je normalan, ali ako je veći od dozvoljenog, vozilo kasnije reaguje na upravljanje i teže ga je zadržati u pravcu. To je znak istrošenih dijelova upravljačkog mehanizma, a vozilo sa takvim kvarom ne smije u saobraćaj dok se ne popravi.

Na motornom vozilu se serijski ugrađuju radna, pomoćna i parkirna kočnica. Radnom kočnicom usporavaš i zaustavljaš vozilo u vožnji, pomoćna zaustavlja vozilo ako radna otkaže, a parkirna drži zaustavljeno vozilo na mjestu.

Trajni usporivač se ugrađuje samo u neka vozila, npr. teža teretna vozila i autobuse, kao dopuna radnoj kočnici na dugim nizbrdicama, pa nije dio opreme svakog motornog vozila.

Najveća dozvoljena dužina motornog vozila, osim autobusa, je 12 metara. Ograničenje dužine postoji zbog bezbjednosti: duže vozilo teže prolazi kroz krivine i raskrsnice i zauzima više prostora pri skretanju.

Autobusi i skupovi vozila, npr. tegljač sa poluprikolicom, mogu biti duži, ali za njih važe posebne granice. Osam i deset metara su manje vrijednosti od propisane.

Kad dođe do umora tokom vožnje, potrebno je napraviti pauzu za odmor. Umor usporava reakcije, smanjuje pažnju i može dovesti do toga da na trenutak zaspiš za volanom, što je čest uzrok teških nezgoda.

Zaustavi se na bezbjednom mjestu i odmori se, a ako je potrebno, kratko odspavaj. Energetski napici i kafa daju samo kratkotrajan osjećaj budnosti, a sporija vožnja ne otklanja umor, pa ni jedno ni drugo nije rješenje.

Krvarenje je isticanje krvi iz krvnih sudova. Nastaje kad je krvni sud oštećen, a krv može isticati van tijela, kroz ranu, ili u unutrašnjost tijela, kad se spolja ne vidi.

Zgrušavanje krvi je prirodan proces kojim se krvarenje zaustavlja, a ne samo krvarenje. Zatvoreni prelom potkoljenice je povreda kosti, koja može biti praćena krvarenjem, ali nije njegov naziv.

U autobusu moraju da postoje dvije kutije prve pomoći. Autobus prevozi mnogo putnika, pa se za njega propisuje više pribora za prvu pomoć nego za putničko vozilo, kako bi se pri nezgodi moglo pomoći većem broju povrijeđenih.

Jedna kutija je obavezna oprema putničkog vozila, ali za autobus nije dovoljna, a tri kutije propis ne traži. Provjeravaj da kutija nije oštećena i da sadržaju nije istekao rok.

Katadiopteri se ne smatraju uređajima za davanje svjetlosnih znakova. Katadiopter ne proizvodi svjetlost, nego odbija svjetlost koja na njega padne, npr. od farova drugog vozila, i tako označava vozilo u mraku.

Stop-svjetla i pokazivači pravca su uređaji za davanje svjetlosnih znakova: sami svijetle i obavještavaju druge da kočiš ili da skrećeš.

Parkirnu kočnicu vozač koristi da spriječi pokretanje zaustavljenog vozila. Kad zaustaviš ili parkiraš vozilo, parkirnom kočnicom ga osiguravaš da se ne pokrene samo, naročito na nagibu.

Za zaustavljanje pred iznenadnom preprekom služi radna kočnica, koja je mnogo jača. Parkirnu kočnicu koristiš svuda gdje ostavljaš vozilo, na ulici, parkingu ili nagibu, a ne samo u garaži.

Arterijsko krvarenje prepoznaje se po krvi u mlazevima. Arterije nose krv pod pritiskom iz srca, pa iz oštećene arterije svijetlocrvena krv šiklja u mlazevima, u ritmu otkucaja srca. To je najopasnije krvarenje i treba ga odmah zaustaviti jakim pritiskom na ranu.

Lagano isticanje krvi karakteristično je za vensko ili kapilarno krvarenje, a otok i modri podlivi su znak krvarenja ispod kože.

Koljenasto vratilo je sastavni dio motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. U motoru klipovi preko klipnjača okreću koljenasto vratilo i tako se pravolinijsko kretanje klipova pretvara u obrtno kretanje.

Kardansko vratilo i poluvratila nisu dio motora, nego sistema za prenos snage: oni obrtno kretanje iz mjenjača prenose dalje, prema pogonskim točkovima.

Servo uređaj za upravljanje smanjuje ukupnu silu kojom vozač okreće točak upravljača i obezbjeđuje lakoću upravljanja. Uređaj pomaže vozaču hidrauličkom ili električnom snagom, pa je upravljanje lakše, naročito pri sporoj vožnji i parkiranju.

Servo uređaj ne mijenja ugao zakretanja upravljačkih točkova ni prečnik putanje pri skretanju: vozilo skreće isto kao i bez njega, samo uz manji napor vozača. Ako servo otkaže, vozilom i dalje možeš upravljati, ali uz mnogo veću silu.

Glavna svjetla na vozilu moraju davati svjetlost bijele boje.

Glavna svjetla osvjetljavaju put ispred vozila, a bijela svjetlost to radi najbolje i najvjernije prikazuje boje prepreka, oznaka na kolovozu i odjeće pješaka. Boje svjetala na vozilu propisane su i zato da bi drugi učesnici odmah znali šta vide: crvena svjetla nalaze se samo na zadnjoj strani vozila (zadnja poziciona i stop svjetla), a žuta, odnosno narandžasta, služe za pokazivače pravca. Zato glavna svjetla ne smiju biti ni crvena ni žuta.

Učesnik saobraćajne nezgode neposredno nakon nje ne smije da konzumira alkoholno piće.

Poslije nezgode utvrđuje se kako je do nje došlo, a to uključuje i provjeru da li je neki učesnik bio pod dejstvom alkohola. Alkohol popijen nakon nezgode onemogućio bi da se pouzdano utvrdi u kakvom si stanju bio u trenutku nezgode, pa je zato zabranjen. Ni lijekove za smirenje ne uzimaš na svoju ruku: i oni mijenjaju psihofizičko stanje, mogu da prikriju znake povrede i utiču na nalaz pregleda. Ako ti je potrebna pomoć, sačekaj ljekara.

Povrijeđenog koji je bez svijesti postavljaš u bočni položaj.

Kod osobe bez svijesti mišići su opušteni, pa jezik može da padne unazad i zatvori disajne puteve, a povraćeni sadržaj može da dospije u pluća. Bočni položaj drži disajne puteve otvorenim i omogućava da tečnost isteče iz usta. Zato je položaj na leđima za onesviješćenog koji diše opasan, a položaj na stomaku mu otežava disanje i ne vidiš mu lice. Ako povrijeđeni ne diše, odmah pozovi hitnu pomoć i počni sa oživljavanjem.

Bočni retrovizor ne smatra se opremom vozila.

Retrovizor je uređaj vozila, kao kočnice, svjetla ili uređaj za upravljanje: ugrađen je u vozilo i bez njega ne bi mogao bezbjedno da osmatraš saobraćaj iza i pored sebe. Opremu čine stvari koje se u vozilu nose za slučaj potrebe, kao rezervni točak, rezervne sijalice, komplet prve pomoći, sigurnosni trougao i prsluk sa svjetlosno reflektujućim osobinama. Rezervni točak i rezervne sijalice su zato oprema, a retrovizor nije.

Dnevna svjetla moraju davati svjetlost bijele boje.

Dnevna svjetla nalaze se na prednjoj strani vozila i služe da vozilo danju bude uočljivije drugim učesnicima, naročito onima iz suprotnog smjera. Žuta, odnosno narandžasta svjetlost pripada pokazivačima pravca, pa bi se žuto dnevno svjetlo moglo zamijeniti sa uključenim pokazivačem. Plava svjetla rezervisana su za vozila sa prvenstvom prolaza, kao što su policija i hitna pomoć, pa ih obično vozilo ne smije imati.

Najmanja dubina šare na gazećoj površini zimskog pneumatika je 4 mm.

Zimski pneumatik ima dublju šaru sa mnogo urezanih kanala, koji zahvataju snijeg, istiskuju vodu i bljuzgu i tako održavaju prianjanje točka uz kolovoz. Kad se šara istroši, pneumatik i dalje izgleda kao zimski, ali na snijegu i ledu više ne drži dovoljno, pa se put kočenja produžava i vozilo lakše proklizava. Dubina od 2 ili 1,6 mm za zimske uslove nije dovoljna. Šaru provjeravaš mjeračem ili po indikatorima istrošenosti u žljebovima pneumatika.

Broj telefona policije je 122.

Ostali brojevi hitnih službi u Crnoj Gori su:

• 123 – vatrogasna služba;
• 124 – hitna medicinska pomoć;
• 112 – jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve.

Ako u saobraćajnoj nezgodi ima povrijeđenih ili poginulih, policiju obavještavaš bez odlaganja. Brojeve je dobro zapamtiti, jer u stresnoj situaciji nema vremena da ih tražiš.

Na ranu povrijeđenog prvo stavljaš sterilnu gazu.

Sterilna gaza pokriva ranu čistim materijalom, štiti je od prljavštine i infekcije i pomaže da se zaustavi krvarenje, a preko nje stavljaš zavoj. Voda nije sterilna i može da unese bakterije u ranu, a alkohol oštećuje tkivo i peče, pa ni jedno ni drugo ne sipaš na ranu. Gazu i zavoj imaš u kompletu prve pomoći koji mora da se nalazi u vozilu. Ranu ne diraj rukama i iz nje ne vadi strana tijela koja su se zabila duboko.

Vozila koja imaju brisače vjetrobrana moraju imati i perače vjetrobrana.

Brisači sami ne mogu očistiti suvo i zaprljano staklo: blato, prašinu, so ili ostatke insekata samo razmazuju i tako još više smanjuju vidljivost. Perač prska tečnost po vjetrobranu, pa brisači tek tada mogu da ga očiste i ti ponovo dobro vidiš put. Sunđer za pranje stakala nije uređaj vozila, a uređaj za zagrijavanje vjetrobrana je koristan, ali propis uz brisače traži upravo perač. Zato u rezervoaru perača uvijek drži dovoljno tečnosti, zimi one koja ne mrzne.