Vozilo i prva pomoć: pitanja i odgovori, stranica 2 od 2

Svjetlosni snop oborenog svjetla mora biti izveden kao desni asimetrični.

U zemljama u kojima se vozi desnom stranom, kao kod nas, oboreno svjetlo desnu stranu puta osvjetljava dalje, a lijevu kraće i niže. Tako dobro vidiš desnu ivicu kolovoza i pješake i bicikliste uz nju, a ne zaslijepiš vozače koji ti dolaze u susret. Lijevi asimetrični snop namijenjen je zemljama sa saobraćajem lijevom stranom, a simetričan snop bi jednako daleko svijetlio i ulijevo, pa bi zasljepljivao vozače iz suprotnog smjera.

Uređaji za odvođenje i ispuštanje izduvnih gasova ne smiju prelaziti dimenzije vozila po dužini ili širini.

Izduvna cijev koja bi virila izvan obrisa vozila mogla bi da zakači pješaka, biciklistu ili drugo vozilo, a vreli izduvni gasovi i sama vrela cijev mogu da izazovu opekotine. Zato se izduvni sistem završava unutar dužine i širine vozila. Propis ne dozvoljava ni mali izlazak izvan tih dimenzija, pa ni 0,1 m po dužini. Odgovor „po visini“ nije tačan, jer pravilo govori o dužini i širini, gdje bi isturena cijev ugrozila druge učesnike.

Mrtvačke pjege i hladno tijelo su sigurni znaci smrti.

Mrtvačke pjege su modroljubičaste mrlje na donjim dijelovima tijela, jer se krv poslije prestanka rada srca sliva naniže, a tijelo se istovremeno postepeno hladi. Siguran znak smrti je i mrtvačka ukočenost. Ovi znaci javljaju se tek neko vrijeme nakon smrti, pa ih na mjestu nezgode obično nećeš vidjeti odmah. Sve dok nema sigurnih znakova smrti, povrijeđenom koji ne diše i ne reaguje pružaš prvu pomoć i pozivaš hitnu pomoć. Hladnoća i umor ne izazivaju ovakve pjege.

Broj telefona vatrogasne službe je 123.

Vatrogasce zoveš kad vozilo gori ili prijeti požar, ali i kad je povrijeđeni ukliješten u vozilu, jer oni imaju opremu za izvlačenje. Ostali brojevi hitnih službi su:

• 122 – policija;
• 124 – hitna medicinska pomoć;
• 112 – jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve.

Kad zoveš, reci kratko šta se desilo, gdje tačno i koliko ima povrijeđenih.

Svjetla za vožnju unazad moraju biti bijele boje.

Ovo svjetlo pali se samo kad ubaciš u brzinu za vožnju unazad. Bijela svjetlost osvjetljava put iza vozila, a drugim učesnicima, naročito pješacima, jasno pokazuje da se vozilo kreće ili će krenuti unazad. Crvena boja na zadnjoj strani pripada pozicionim i stop svjetlima, a žuta pokazivačima pravca. U crvenoj ili žutoj boji ovo svjetlo ne bi dovoljno osvijetlilo put, a drugi bi ga zamijenili za neki drugi signal.

Radna kočnica motornog vozila mora djelovati na sve točkove.

Radnom, nožnom kočnicom usporavaš i zaustavljaš vozilo u vožnji. Kad koči na svim točkovima, sila kočenja raspoređena je na sve pneumatike, put kočenja je najkraći, a vozilo ostaje stabilno i ne zanosi se. Kočnica samo na prednjim ili samo na zadnjim točkovima kočila bi mnogo slabije, a vozilo bi pri jačem kočenju lakše izgubilo pravac. Parkirna kočnica, kojom vozilo zadržavaš u mjestu, obično djeluje samo na zadnje točkove.

Motorno vozilo koje pored sjedišta za vozača ima najviše osam sjedišta je putničko vozilo.

Vozila za prevoz lica dijele se prema broju sjedišta: putničko vozilo ima, pored vozačevog, najviše osam sjedišta, a autobus više od osam. Teretno vozilo je namijenjeno za prevoz tereta, bez obzira na broj sjedišta u kabini. Ova granica je važna i zbog vozačke dozvole: putničko vozilo voziš sa B kategorijom, a za autobus ti treba D, odnosno D1 kategorija.

Ranu povrijeđenog u saobraćajnoj nezgodi ne treba ispirati tečnošću.

Ispiranjem bi prljavštinu i bakterije sa ivica rane unio dublje u nju, a krvarenje bi se moglo pojačati, jer se ispira i zgrušana krv koja ga zaustavlja. Voda na mjestu nezgode nije sterilna, a alkohol oštećuje tkivo i izaziva jak bol. Ranu zato samo pokrivaš sterilnom gazom iz kompleta prve pomoći i previjaš zavojem, a čišćenje rane prepuštaš zdravstvenim radnicima.

Vozač je pod dejstvom alkohola ako mu se u organizmu utvrdi sadržaj alkohola veći od 0,3 g/kg.

To je opšta granica: kod vrijednosti iznad 0,3 g/kg smatra se da je vozač pod dejstvom alkohola i ne smije upravljati vozilom. Odgovori „do 0,3“ i „do 0,2 g/kg“ opisuju vrijednosti ispod te granice, a ne iznad nje. Ipak, alkohol i u manjoj količini usporava reakcije, smanjuje pažnju i podstiče precjenjivanje sopstvenih sposobnosti, a za pojedine vozače propisi su strožiji. Najbezbjednije je da prije vožnje ne piješ ništa alkoholno.

Sastavni dio uređaja za upravljanje je točak upravljača.

Uređaj za upravljanje služi da vozilu mijenjaš pravac. Čine ga točak upravljača (volan), vratilo upravljača, upravljački mehanizam i spone koje okreću upravljačke točkove. Pneumatik je dio točka i obezbjeđuje prianjanje uz kolovoz, a amortizer pripada sistemu oslanjanja, gdje prigušuje oscilacije vozila. Oba utiču na to kako se vozilo drži na putu, ali nijesu dio uređaja za upravljanje.

Sastavni dio uređaja za osvjetljavanje puta je svjetlo za vožnju unazad.

Uređaji za osvjetljavanje puta služe da vozač vidi put: to su dugo i oboreno svjetlo, prednja svjetla za maglu i svjetlo za vožnju unazad, koje osvjetljava put iza vozila. Stop svjetlo i gabaritno svjetlo ne osvjetljavaju put, nego drugim učesnicima pokazuju vozilo: gabaritno svjetlo označava njegovu širinu i visinu, a stop svjetlo da vozač koči. Oni zato spadaju u uređaje za svjetlosnu signalizaciju.

Sastavni dio prenosnika snage kod motornog vozila je mjenjač.

Prenosnik snage prenosi obrtni moment od motora do pogonskih točkova. Čine ga spojnica (kvačilo), mjenjač, diferencijal i poluosovine, a kod mnogih vozila i kardansko vratilo. Mjenjač pri tome mijenja odnos broja obrtaja motora i točkova, pa vozilo može da krene, vozi brže ili ide unazad. Točak upravljača pripada uređaju za upravljanje, a ručica parkirne kočnice uređajima za zaustavljanje, odnosno kočnicama.

Pri imobilizaciji povrijeđenog osnovno pravilo je da se imobilišu dva susjedna zgloba.

Kod preloma kosti učvršćuješ zglob iznad i zglob ispod mjesta povrede. Tek tada slomljena kost ne može da se pomjera, pa se smanjuju bol, krvarenje i opasnost da se oštete krvni sudovi i nervi. Ako učvrstiš samo zglob koji je najbliži povrijeđenom mjestu, kost i dalje može da se pomjera na drugom kraju. Imobilizacija cijelog tijela potrebna je samo u posebnim slučajevima, npr. kod povrede kičme, i nije osnovno pravilo.

Povrijeđeni koji je izgubio dosta krvi ima ubrzano i nepravilno disanje.

Veliki gubitak krvi dovodi do šoka: krvi je premalo da bi organi dobili dovoljno kiseonika, pa organizam to pokušava da nadoknadi bržim radom srca i disanja. Takav povrijeđeni je blijed, koža mu je hladna i znojava, puls ubrzan i slab, a krvni pritisak opada. Zato su odgovori o povišenom pritisku i usporenom pulsu suprotni onome što se dešava. Zaustavi krvarenje, utopli povrijeđenog i odmah pozovi hitnu pomoć.