Pravila saobraćaja: pitanja i odgovori, stranica 3 od 4

Kad vozila na raskrsnicu dolaze iz suprotnih smjerova i skreću ulijevo, mimoilaze se sa desne strane.

Svaki vozač propušta vozilo iz suprotnog smjera sa svoje desne strane: oba vozila skreću ispred onog drugog, bez obilaženja jedno oko drugog. Tako se putanje ne ukrštaju, vozila ne zalaze duboko u raskrsnicu i vozači se dobro vide. Strana mimoilaženja je propisana pravilom saobraćaja, pa ne zavisi od dogovora vozača. Ako su putanje skretanja obilježene na kolovozu, pratiš oznake.

Prilikom uključivanja u saobraćaj dužan si da se uvjeriš da to možeš učiniti na bezbjedan način i da uključiš odgovarajući pokazivač pravca.

Prvo provjeriš, u ogledalima i pogledom preko ramena, da nećeš ometati ni ugroziti druge, a zatim pokazivačem pravca jasno i blagovremeno najaviš namjeru. Zvučni znak pri uključivanju nije potreban i ne daje ti prednost. Sve pokazivače pravca uključuješ kad stojiš na kolovozu ili upozoravaš na opasnost, a ne kad se uključuješ u saobraćaj.

Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza smije da se pretiče sa desne strane.

Pravilo je da se pretiče slijeva, ali za vozilo na šinama na sredini kolovoza zakon izričito zabranjuje preticanje sa lijeve strane, jer bi tada zašao na dio kolovoza za vozila iz suprotnog smjera. Zato ga pretičeš zdesna, uz pažnju na putnike koji idu ka vozilu ili od njega. Nije tačno da se takvo vozilo uopšte ne smije preticati.

Prilikom mimoilaženja sa pješakom dužan si da držiš bezbjedno rastojanje između svog vozila i pješaka.

Pješak je nezaštićen, može se zanijeti ili posrnuti, a može ga zahvatiti i udar vazduha vozila u prolazu. Zato se mimoilaziš tako da ga ne ugrožavaš, a po potrebi usporiš. Sirenom ne tjeraš pješaka sa kolovoza – zvučni znak služi samo za upozorenje na opasnost. Ubrzavanje da bi što prije prošao samo povećava opasnost.

Kad se motorno vozilo vuče krutom vezom, odstojanje između vučnog i vučenog vozila može biti do 3 m.

Kruta veza (ruda) drži stalan razmak, pa vučeno vozilo ne može naletjeti na vučno ni kad koče, i zato je dozvoljen razmak i manji od 3 metra. Odstojanje od 3 do 5 metara propisano je za vuču užetom, koje razmak ne drži. Krutom vezom ne smije se vući vozilo kojem nije ispravan uređaj za upravljanje.

Prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se ne pomjera je obilaženje.

Obilaziš zaustavljeno ili parkirano vozilo, ali i objekat ili prepreku na kolovozu. Preticanje je prolaženje pored vozila koje se kreće u istom smjeru, a prestrojavanje je prelazak u drugu saobraćajnu traku ili zauzimanje položaja u traci prije neke radnje, npr. skretanja. I pri obilaženju se prvo uvjeriš da je radnja bezbjedna, uključiš pokazivač pravca i vozilo obiđeš slijeva.

Brzina teretnog vozila sa priključnim vozilom ograničena je na 70 km/h.

Skup vozila je teži i duži, ima duži put kočenja, a prikolica se pri naglom kočenju ili skretanju može zanositi. Zato zakon teretna vozila sa priključnim vozilom, kao i teretna vozila preko 7.500 kg, ograničava na 70 km/h, i to i na putevima gdje je drugima dozvoljena veća brzina. Granica od 80 km/h važi za teretna vozila do 7.500 kg bez priključnog vozila, a 60 km/h za vozila koja prevoze otrove.

Vozač kome je dat znak za preticanje dužan je da pomjeri svoje vozilo ka desnoj ivici kolovoza.

Kad ti vozač iza tebe da znak da će te preteći, pomjeranjem udesno mu oslobađaš više prostora i skraćuješ preticanje. Pomjeranje ka razdjelnoj liniji ili lijevoj ivici kolovoza bi mu suzilo prostor i moglo bi dovesti do sudara. Za vrijeme preticanja ne smiješ ni povećavati brzinu.

Vozila pod pratnjom smiju presijecati kolonu pješaka, bez obzira na dužinu kolone.

Kad daju posebne svjetlosne i zvučne znake, vozila pod pratnjom izuzeta su od zabrane presijecanja kolone pješaka, kao i od nekih drugih pravila (ograničenje brzine, zabrana preticanja), pod uslovom da ne ugrožavaju bezbjednost drugih učesnika. Dužina kolone tu ne igra ulogu. Za ostale vozače važi pravilo da organizovanu kolonu pješaka koja se kreće po kolovozu ne smiju presjeći.

U kamp-prikolici se ne smiju prevoziti lica.

Kamp-prikolica je priključno vozilo za stanovanje i nije opremljena za prevoz putnika, a pri kočenju i skretanju se ljulja i zanosi, pa bi ljudi u njoj mogli biti teško povrijeđeni i pri manjoj nezgodi. Zato je prevoz lica u njoj zabranjen, bez obzira na njihov broj. Putnici se voze u vučnom vozilu, na mjestima za sjedenje.

Teret na motornom vozilu može preći najudaljeniju tačku na prednjoj strani vozila do 1 metar.

Teret koji strši naprijed smanjuje preglednost i ugrožava pješake i druga vozila pri skretanju, pa je dozvoljeni prepust naprijed mali. Pozadi je dozvoljeno više: najviše 1/6 dužine tereta, a ne više od 1,5 metara, i takav teret mora biti označen. Zato je 1,5 m granica za zadnju stranu, a ne za prednju, a nije tačno ni da je prepust naprijed neograničen ako se teret označi.

Mladi vozač je vozač do 24 godine života.

Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima posebno izdvaja mlade vozače, jer im nedostaje iskustva, pa za njih važe stroža pravila, npr. brzina najviše 70 km/h, a na autoputu 100 km/h. Vozač koji ima manje od 12 mjeseci vozačkog iskustva je vozač početnik – to je drugi pojam, iako za oba važe ista ograničenja brzine. Granica od 21 godine nije propisana za mladog vozača.

Kad naiđeš na znak „djeca na putu“, sa naročitom opreznošću nastavljaš kretanje, tako da možeš blagovremeno zaustaviti vozilo.

Znak označava blizinu dijela puta na kojem se djeca češće i u većem broju kreću, npr. kod škole, vrtića ili igrališta. Djeca su nepredvidiva i mogu iznenada istrčati na kolovoz, pa nije dovoljno da poštuješ opšte ograničenje brzine ili da brzinu prilagodiš samo vremenskim uslovima. Brzinu biraš tako da u svakom trenutku možeš stati ispred djeteta.

Pored autobusa zaustavljenog na stajalištu krećeš se smanjenom brzinom, da ne ugroziš lica koja u autobus ulaze, odnosno izlaze.

Putnici mogu iznenada izaći ispred ili iza autobusa, a autobus ti zaklanja pogled, pa usporiš i držiš dovoljno bočnog rastojanja. Ako lica koja ulaze ili izlaze moraju preći preko trake kojom se krećeš, zaustavljaš se iza autobusa. Ne moraš uvijek čekati da svi putnici uđu, ali sirena i nastavljanje bez dodatne pažnje nijesu dozvoljeni.

Vozač putničkog motornog vozila mora u vozilu imati jedan prsluk sa reflektujućim osobinama.

Prsluk oblačiš kad se kao vozač nađeš na kolovozu van vozila, npr. pri kvaru, da bi te drugi vozači na vrijeme vidjeli, naročito noću. Za putničko vozilo propisan je jedan prsluk, a za teretno vozilo i autobus po dva. Nije propisano da ih imaš koliko ima mjesta za sjedenje.

Na putu u naselju bez znaka ograničenja brzine ne smiješ voziti brže od 50 km/h.

U naselju ima mnogo pješaka, raskrsnica, izlaza iz dvorišta i parkiranih vozila, pa je opšte ograničenje 50 km/h. Veća brzina, najviše do 80 km/h, dozvoljena je samo kad je određena saobraćajnim znakom. Vrijednosti od 60 i 70 km/h mogu važiti samo ako su na znaku, ne same od sebe.

Kad se sa zemljanog puta uključuješ na put sa asfaltnim zastorom, prije uključenja zaustaviš vozilo i ukloniš blato sa točkova.

Blato koje točkovi nanesu na asfalt čini kolovoz klizavim i opasnim, naročito po kiši. Zato se točkovi čiste prije uključenja, a ne poslije, kad je blato već na kolovozu. Ubrzavanje i usporavanje da bi blato samo spalo upravo ga rasipa po putu. Ako ipak naneseš blato na asfalt, dužan si da ga ukloniš. Pri uključenju sa zemljanog puta propuštaš sva vozila na putu na koji ulaziš.

Prilikom kretanja po kolovozu vozilo držiš što bliže desnoj ivici kolovoza.

Vozila se kreću desnom stranom kolovoza, a što bliže desnoj ivici ostavljaš više prostora vozilima iz suprotnog smjera i onima koji te pretiču. Udaljenost od ivice biraš prema brzini, uslovima saobraćaja i stanju puta, tako da ne ugrožavaš druge učesnike, npr. pješake i bicikliste uz ivicu, i da ne izlažeš sebe opasnosti. Vožnja sredinom kolovozne trake ili bliže razdjelnoj liniji nije pravilo.

Saobraćajnu traku za vozila gradskog prevoza putnika smiju koristiti vozila sa prvenstvom prolaza.

Ta traka je namijenjena vozilima javnog prevoza, da bi autobusi lakše prolazili kroz gužvu. Pored njih zakon dozvoljava da je koriste samo vozila sa prvenstvom prolaza (policija, hitna pomoć, vatrogasci kad daju posebne znake) i vozila pod pratnjom, da bi što prije stigla na odredište. Vozila za odvoz smeća i putnička vozila nemaju to pravo, ni kad pretiču.

Kad se iza tebe zbog spore vožnje formira kolona, dužan si da na odgovarajućem mjestu omogućiš vozilima da te bezbjedno preteknu, obiđu ili prođu.

Kolona iza sporog vozila izaziva nestrpljenje i rizična preticanja. Zato na prvom pogodnom mjestu, npr. na proširenju ili preglednom i širokom dijelu puta, usporiš, pomjeriš se udesno ili privremeno staneš da te vozila prođu. Ne moraš se isključiti iz saobraćaja na prvoj raskrsnici, ali ne smiješ ni nastaviti kao da kolone nema.

Na trotoaru smiješ zaustaviti ili parkirati vozilo samo ako je to dozvoljeno saobraćajnom signalizacijom i ako ostane prolaz za pješake širok najmanje 1,6 metara, koji ne smije biti uz ivicu kolovoza.

Trotoar je namijenjen pješacima, pa zaustavljanje i parkiranje na njemu mora biti izričito dozvoljeno, a pješacima mora ostati dovoljno širok prolaz. Prolaz ne smije biti uz ivicu kolovoza, da pješaci ne bi hodali tik uz vozila u pokretu. Zato nije dovoljna samo širina trotoara, a ni samo znak, bez obzira na prolaz za pješake.

Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim uz desnu ivicu kolovoza pretiče se sa lijeve strane.

Za takvo vozilo važi opšte pravilo da se preticanje vrši slijeva. Šine su uz desnu ivicu kolovoza, pa sa desne strane nema prostora za preticanje. Zabrana preticanja slijeva važi samo za vozilo na šinama postavljenim na sredini kolovoza, koje se zato pretiče zdesna. Nije tačno ni da se ovo vozilo smije preticati sa bilo koje strane.

Za vrijeme kretanja vozila unazad moraju biti uključeni svi pokazivači pravca.

Svi uključeni pokazivači pravca upozoravaju ostale učesnike da vozilo izvodi neuobičajenu radnju, pri kojoj vozač slabije vidi. Zakon ovu obavezu izričito propisuje za kretanje unazad, pored ostalih slučajeva, npr. zaustavljanja na kolovozu, ulaska i izlaska putnika i upozoravanja na opasnost. Samo desni pokazivač bi pogrešno najavio skretanje ili pomjeranje udesno.

Vozačka dozvola za kategoriju B može se izdati licu koje je navršilo 18 godina.

Zakon za kategoriju B, kao i za B1 i B+E, traži navršenih 18 godina života. Sa 16 godina mogu se dobiti dozvole za kategorije AM, A1 i T, ali ne i za B. Granice od 17 godina i od 17 godina i 6 mjeseci nijesu propisane za kategoriju B.

Kad noću ili u uslovima smanjene vidljivosti zaustaviš ili parkiraš vozilo na kolovozu bez ulične rasvjete, moraš uključiti parkirna, odnosno poziciona svijetla.

Poziciona svijetla označavaju položaj i širinu vozila, pa drugi vozači na vrijeme vide da stojiš. Oborena svijetla služe za osvjetljavanje puta tokom vožnje, a svijetla za maglu za vožnju po magli. Poziciona svijetla ne moraju biti uključena ako je ulična rasvjeta tolika da je vozilo dovoljno vidljivo i ako stoji na mjestu posebno obilježenom za to.