Svjetlosni znaci, znaci policijskog službenika i oznake na putu: pitanja i odgovori, stranica 2 od 2

Kad vozila javnog gradskog prevoza i šinska vozila koriste istu traku, ovaj uređaj reguliše kretanje tramvaja i autobusa. Semafor sa bijelim crtama na crnoj podlozi je uređaj za regulisanje kretanja tramvaja: vodoravna crta zabranjuje kretanje, uspravna dozvoljava kretanje pravo, a kose skretanje ulijevo ili udesno.

Kad autobusi gradskog prevoza dijele traku sa tramvajem, i oni se ravnaju prema istom uređaju, pa nije tačno da važi samo za autobuse ili samo za tramvaje.

Podignuta ruka uz upotrebu pištaljke znači zabranu prolaza za sve vozače. Policijski službenik podiže ruku uvis, ovdje sa STOP tablicom u ruci, i zvižducima pištaljke privlači pažnju svih učesnika u saobraćaju.

Znak važi za vozače iz svih smjerova, a ne samo za one sa bočne strane, i nikome ne daje slobodan prolaz. Pištaljka ne mijenja značenje znaka, nego pomaže da ga svi primijete. Stani i sačekaj sljedeći znak službenika.

Ovaj znak policijski službenik može davati sa pištaljkom u raskrsnici. Podignuta ruka, ovdje sa STOP tablicom, zabranjuje prolaz svim vozačima, a pištaljka služi da znak bude primijećen i u gužvi i buci raskrsnice.

Upotreba pištaljke i STOP tablice je dozvoljena, pa su netačni odgovori po kojima se znak ne može davati sa pištaljkom u raskrsnici ili sa STOP tablicom. Kad čuješ pištaljku i vidiš podignutu ruku, zaustavi se.

Redoslijed uključenja svjetala je 1-3-2-4. Na semaforu se prvo uključuje crveno svjetlo (1), zatim crveno i žuto zajedno (3), koji najavljuju da će kretanje uskoro biti dozvoljeno, pa zeleno (2), a poslije njega samo žuto (4), kao najava crvenog.

Poslije žutog ponovo se uključuje crveno i ciklus se ponavlja. Između crvenog i zelenog uvijek dolazi crveno sa žutim, a između zelenog i crvenog samo žuto, pa ostali redoslijedi nisu tačni.

Na semaforima sa trobojnim svjetlima zeleno svjetlo može biti trepćuće. Trepćuće zeleno svjetlo najavljuje da se zeleno uskoro gasi i da će se uključiti žuto. Tako vozač ima vremena da procijeni da li može bezbjedno da prođe ili treba da se zaustavi.

Zeleno i crveno svjetlo nikad nisu uključeni zajedno, jer jedno dozvoljava, a drugo zabranjuje kretanje. Zajedno sa crvenim može biti uključeno samo žuto, kao najava zelenog, kako se vidi na slici.

Ovaj položaj tijela policijskog službenika znači da vozila koja dolaze sa njegove bočne strane imaju pravo prolaska. Službenik stoji uspravno, sa spuštenim rukama. Vozačima prema kojima je okrenut licem ili leđima to znači stoj, a vozači koji mu dolaze slijeva i zdesna mogu proći.

Znak ne zaustavlja sve vozače, jer bočni pravac ima slobodan prolaz, a nije tačno ni da vozila sa bočne strane nemaju pravo prolaska.

Ovaj znak policijski službenik može davati i na raskrsnici i na otvorenom putu. Položaj tijela sa spuštenim rukama zaustavlja vozače prema kojima je službenik okrenut licem ili leđima, a vozačima sa njegovih bočnih strana daje slobodan prolaz.

Službenik ga može dati gdje god upravlja saobraćajem, pa nisu tačni odgovori koji ga ograničavaju samo na raskrsnicu ili samo na otvoren put. Dok tako stoji, ne kreći iz smjera ispred ili iza njega, makar semafor pokazivao zeleno.

Na slici je usmjeravajući branik. Tabla sa crveno-bijelim strelicama u obliku šiljaka, na stubovima, postavlja se ispred mjesta radova ili prepreke i pokazuje na koju stranu je vozila obilaze. Ovdje strelice pokazuju ulijevo.

Prati smjer strelica i uspori. Strelice su ono što ovaj branik čini usmjeravajućim: on ne samo da zatvara dio puta, nego pokazuje i smjer obilaženja. Zapreka na putu je sama prepreka, a ne oznaka koja pokazuje kako da je obiđeš.

Na slici je semafor za regulisanje kretanja pješaka. Ima samo dva svjetla: crveno sa likom pješaka koji stoji, koje zabranjuje prelazak, i zeleno sa likom pješaka koji hoda, koje ga dozvoljava.

Semafor za bicikliste ima simbol bicikla, a semafor za sve učesnike tri svjetla bez simbola. Kao vozač, kad skrećeš na raskrsnici, pazi na pješake koji na ovom semaforu imaju zeleno svjetlo.

Uspravno podignuta ruka, kao na slici, znači zabranu prolaza za sve vozače u saobraćaju. Kad policijski službenik podigne ruku uvis, svi koji nailaze, iz svih smjerova, moraju da stanu.

Znak ne daje slobodan prolaz vozilima sa boka, kao položaj sa rukama ispruženim u stranu, i ne znači prestanak njegovih naredbi: službenik i dalje upravlja saobraćajem, a ti čekaš njegov sljedeći znak.

Ovaj znak policijski službenik može davati samo na raskrsnici. Ruka podignuta uvis zabranjuje prolaz svim vozačima iz svih smjerova raskrsnice, npr. kad službenik mijenja pravac kome je dozvoljen prolaz.

Zato je pogrešan odgovor da se ne može davati na raskrsnici, kao i odgovor da se daje samo na otvorenom putu. Na otvorenom putu službenik vozilo zaustavlja drugim znacima, npr. dlanom okrenutim prema vozaču ili STOP tablicom.

Na obilježenom stajalištu, kao na slici, smije da se zaustavi vozač vozila za javni prevoz putnika. Žuta cik-cak linija uz ivicu kolovoza sa natpisom BUS označava stajalište autobusa, gdje vozila javnog prevoza staju da bi putnici ušli i izašli.

Ostala vozila tu ne smiju da se zaustave ni parkiraju: ni kratko, radi ulaska ili izlaska putnika, ni radi utovara ili istovara tereta, jer bi zatvorila prostor za autobus.

Uključena svjetla, kao na slici, znače da vozač može da se kreće u pravcu strelice, pri čemu ne ometa druge učesnike u saobraćaju. Crveno svjetlo zabranjuje kretanje u ostalim pravcima, ali dopunska zelena strelica dozvoljava skretanje udesno.

Pri skretanju po dopunskoj strelici moraš propustiti vozila koja imaju zeleno svjetlo i pješake koji prelaze ulicu u koju skrećeš. Strelica ti ne daje prednost, ali ni ne zabranjuje kretanje u svom smjeru, nego ga dozvoljava.

Policijski službenik daje znak iz vozila, kao na slici, u skladu sa propisima. Službenik iz policijskog vozila kroz prozor pruža ruku sa STOP tablicom i tako traži od određenog vozača da zaustavi vozilo. Takav znak je propisan i važi i u naseljenom mjestu i van njega.

Kad ga vidiš, uspori, zaustavi se na bezbjednom mjestu, obično uz desnu ivicu kolovoza, i sačekaj uputstva službenika.

U situaciji sa slike znak policijskog službenika znači da vozač treba da zaustavi vozilo. Službenik iz policijskog vozila pruža ruku sa STOP tablicom prema vozaču, a STOP tablica znači zaustavljanje.

Zaustavi se na bezbjednom mjestu, obično uz desnu ivicu kolovoza, i sačekaj uputstva. Znak ne traži ubrzavanje, a preticanje sa desne strane bi bilo opasno i nepropisno.

Radno kočenje ne mora da ima laka prikolica. Laka prikolica je priključno vozilo male najveće dozvoljene mase, do 750 kg, pa za nju propisi ne traže sopstveni uređaj za radno kočenje: zaustavlja je vučno vozilo.

Svako motorno vozilo, pa i putničko vozilo male mase, mora imati uređaj za radno kočenje. Poluprikolica sa tri osovine je teško priključno vozilo i bez sopstvenih kočnica bila bi opasna.

Svjetlo za maglu na zadnjoj strani vozila je crvene boje. Crvena su i druga svjetla na zadnjoj strani, poziciona i stop-svjetla, ali je zadnje svjetlo za maglu jače, da bi te vozač iza tebe vidio u magli.

Bijelo svjetlo pozadi je svjetlo za vožnju unazad, a žuto pokazivač pravca. Zadnje svjetlo za maglu uključuješ samo kad je vidljivost zaista smanjena, jer inače zaslijepljuje vozače iza tebe.

Blatobrani na motornom vozilu moraju da budu postavljeni tako da pokrivaju širinu svih točkova. Blatobran sprječava da točak baca blato, vodu, kamenčiće i snijeg na druga vozila, pješake i samo vozilo.

Zato mora biti nad svakim točkom, prednjim i zadnjim, i pokrivati cijelu njegovu širinu. Blatobrani samo nad prednjim ili samo nad zadnjim točkovima ne bi štitili od onoga što bacaju ostali točkovi.

Učesnika u saobraćajnoj nezgodi koji je zadobio povrede grudnog koša postavljamo u polusjedeći položaj. U tom položaju, sa podignutim i oslonjenim leđima, povrijeđenom je lakše da diše, jer se grudni koš manje opterećuje.

Ležeći položaj kod povreda grudnog koša otežava disanje. Bočni položaj se koristi za osobu bez svijesti koja diše, da ne bi udahnula povraćeni sadržaj, a ne za svjesnu osobu sa povredom grudi. Pozovi hitnu pomoć i prati disanje povrijeđenog dok ona ne stigne.

Opekotina je povreda nastala djelovanjem toplote. Nastaje kad koža i tkivo dođu u dodir sa vatrom, vrelom tečnošću, parom ili vrelim dijelovima vozila, npr. motora ili auspuha.

Upala kože može biti posljedica opekotine, ali nije njen uzrok, a ubod čvrstog predmeta izaziva ubodnu ranu. Prva pomoć kod opekotine je hlađenje opečenog mjesta tekućom vodom, desetak minuta. Ne skidaj odjeću zalijepljenu za kožu i ne buši plikove.